Kapitalni energetski projekti vrijedni više od pet milijardi eura bit će predstavljeni potencijalnim ulagačima u četvrtak, 18. ožujka, na Ekonomskom forumu u Sarajevu.

Nakon toga uslijedit će javni pozivi za iskazivanje interesa za sudjelovanje u gradnji i financiranju energetskih objekata, koji su u programu rada vlade FBiH označeni kao prioritet u pokretanju gospodarstva i sučeljavanju s posljedicama svjetske ekonomske krize. Federalna vlada namjerava formirati konzorcij državnih kompanija koji bi, dijelom vlastitim kapitalom, a dijelom uz pomoć strateških partnera, izgradio čak 26 energetskih objekata. Kao prioriteti za gradnju određeno je šest termoelektrana, 14 hidroelektrana, šest vjetroelektrana te 25 mini hidroelektrana. “Cilj nam je na forumu okupiti sve potencijalne investitore i renomirane kompanije te ih upoznati sa svime što ih čeka. Preko svih veleposlanstava pozvane su sve strane kompanije, kao i svi domaći politički čimbenici”, izjavio je federalni ministar energetike industrije i rudarstva Vahid Hećo. Vlada Federacije pokušava drugi put pokrenuti, kako se u sarajevskim medijima naziva, “posao stoljeća”, nakon prošlogodišnjeg skandala s odabirom strateškog ulagača u gradnju energetskih objekata kada su samo na temelju javnog poziva, a bez međunarodnoga javnog natječaja, kao strateški partneri odabrani austrijska Apet grupa i kazahstanski Kanstransgas. Nakon što je vlada na nezakonit način donijela odluku o izboru strateških partnera, pod pritiskom javnosti i zbog raskola između dviju vladajućih bošnjačkih stranaka odluka je poništena, protiv odgovornih dužnosnika, uključujući i ministra Heću, podnesene su kaznene prijave, a federalni premijer Nedžad Branković, koji je izgubio potporu lidera SDA Sulejmana Tihića, podnio je ostavku. Resorni ministar Hećo proteklih je dana boravio u Austriji na Bečkom forumu kako bi ponovno pokušao zainteresirati kompanije iz te zemlje za investiranje u energetske objekte u BiH. Izjavio je kako je ulagačima iz te zemlje objasnio kako je lanjski slučaj bio “eksces, posljedica politikanstva, neznanja i nespremnosti za donošenje strateških odluka”. Osim što će proces odabira strateških partnera za ulaganje u energetski sektor ovaj put biti pod budnim okom javnosti, vlada FBiH i resorno ministarstvo već je sada suočeno s otporom lokalnog stanovništva, primjerice u Tomislavgradu, koje se protivi gradnji TE Kongora te u istočnoj Bosni gdje su sve snažniji otpori prema gradnji HE Ustikolina na Drini.