Postoji li “srednja Europa”? Ovisi o političkoj klimi. Zbog zabrinutosti da Francuska i Njemačka kroje donošenje odluka u Europskoj uniji Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka obnavljaju međusobne veze i guraju svoje poglede na energetsku sigurnost i odnose s istokom.

Savez je počeo u mađarskom gradu Višegradu 1991. godine kada je EU bio još daleko. Kada je priključenje zapadnom klubu postalo stvarnost, suradnja nije nimalo slabija. Naprotiv, na “summitu” u Budimpešti 24. veljače Višegradska skupina pokazala je znakove obnovljenog saveza. Najveću promjenu doživjela je Poljska koja je prijašnje samostalno vođenje politike zamijenila suradnjom sa susjedima. U sklopu Ugovora iz Nice, koji će na snazi biti do 2014., zemlje Višegradske skupine imaju glasova u EU isto koliko i Francuska i Njemačka zajedno. Sljedeće godine Mađarska i Poljska predsjedat će rotirajućim predsjedništvom EU. Eurokrati u Bruxellesu rotirajuće predsjedništvo vole nazivati preopširnim sada kada postoji stalni predsjednik Europskog vijeća. Poljaci i Mađari zajednički rade kako bi odbacili takve tvrdnje. Mađari žele “Dunavsku strategiju” kako bi preusmjerili europski novac i pozornost na riječni bazen. Poljska to podržava, a zauzvrat želi podršku u traženju europske pomoći za zemlje kao što su Gruzija, Moldavija i Bjelorusija. Grupa sve više stječe saveznike. “Višegrad plus” uključuje neke susjede, uglavnom iz bivšeg Austro-Ugarskog Carstva. Većina njih (posebice središnja četvorka) uvelike je ovisna o ruskom plinu i nafti. Ti su energenti u pravilu skupi i dolaze iz potrošenih polja preko starih naftovoda i plinovoda koji prolaze nepouzdanim tranzitnim zemljama s nedobrodošlim političkim uvjetima. Jedan od načina za promjenom jest uključiti plinovode zapada i istoka u mrežu s interkonektorima koji se kreću od sjevera prema jugu. Novi mađarski plinovodi prema Rumunjskoj i Hrvatskoj bit će završeni ove godine. Češko-poljski konektor bit će otvoren u ljeto 2011. godine. Plinovod će povezati i BiH i Srbiju. Druga ideja je gradnja obalnih terminala u Poljskoj i Hrvatskoj za uvoz ukapljenog plina iz zemalja poput Katara. Treći plan je Nabucco, ambiciozni plinovod koji bi preko Turske povezao kaspijska i iračka nalazišta plina s Europom. Višegradska skupina također želi da EU usvoji pravila o zajedničkoj pomoći EU prilikom izbijanja energetske krize, što bi regiji dalo veću sigurnost. No tu se nalazi prepreka zvana Rusija, koja intenzivira suradnju s energetskim tvrtkama u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Rusija također nastavlja inzistirati na Južnom toku. Nova hrvatska premijerka Jadranka Kosor potpisala je sporazum o dostavi plina iz Južnog toka. No Mađarska i druge zemlje pojačale su hrvatski otpor drugim ruskim planovima, kao što je pokušaj stjecanja kontrole nad naftovodom od hrvatske obale do Mađarske.