Agencija za privatizaciju Federacije BiH objavila je u utorak natječaj za prodaju 67 posto državnog udjela u tvrtki Hepok iz Mostara. Predratni prehrambeno-industrijski gigant, osnovan 1950. godine, koji je raspolagao s brojnim plantažama vinove loze u Hercegovini, u svijetu poznat po proizvodnji hercegovačke rakije Loza te autohtonih visokokvalitetnih vina Blatina, Žilavka i Samotok, te sokova, mesa, mlijeka i ljekovitog bilja, nakon rata podijeljen je u sedam tvrtki od kojih je šest već privatizirano.

Zapuštene plantaže
U vlasništvu tvrtke Hepok Mostar, sa sjedištem u istočnom Mostaru, nalaze se vinarija, destilerija i pogon za preradu voća, koji se ne koristi. Za njihovo stavljanje u funkciju potrebna su znatna ulaganja. Hepok raspolaže pravom korištenja 900 tisuća hektara zemljišta, pri čemu je u podzakup izdano oko 300 hektara, dok su dijelovi nekih plantaža nezakonito uzurpirani. Pravo korištenja ovoga zemljišta prenijet će se na novog vlasnika Hepoka, ali on neće biti vlasnik spomenutog zemljišta. Radi se o plantažama vinove loze, sjeverno od Mostara, u Vrapčićima, i Željuši, koja je prije rata bila jedan od najvećih vinograda u Europi te planataži kod Blagaja, južno od Mostara. “Naš je cilj što prije privatizirati Hepok upravo da bismo zaustavili propadanje te tvrtke. Plantaže su zapuštene, a dijelove nekih plantaža nezakonito su uzurpirali određeni ljudi. Znate kako se kaže, što je državno, to je svačije i ničije”, kaže za Poslovni dnevnik pomoćnik direktora Federalne agencije za bankarstvo Hamdija Kulović. Prema njegovim riječima, zaključno sa 2006. godinom kumulirani gubitak HEPOK-a iznosio je 13 milijuna KM, dok je 2007. tvrtka iskazala gubitak od 18 tisuća KM. Najveći gubitak Hepok je u protekle tri godine iskazao 2005. (4,6 milijuna KM) kada je uprihodio samo 433 tisuće KM, dok je te godine rashodovao više od 5 milijuna KM. Godine 2006. prihod Hepoka iznosio je oko 1 milijun KM, a rashod 1,3 milijuna KM, da bi proteklu godinu uspio doći blizu “pozitivne nule” s prihodima od 1,736 milijuna KM i rashodom od 1,754 milijuna KM. Zbog iskazanog gubitka kapital poduzeća smanjen je sa 14,7 na 4 milijuna KM, pri čemu je nominalna vrijednost 67 posto državnog udjela 2,72 milijuna KM.Natječaj za prodaju Hepoka bit će otvoren 60 dana. Od ponuđača se traži zadržavanje naziva i sjedišta tvrtke. U vrednovanju ponuda glavni kriteriji bit će cijena (30 bodova) i investicijski plan za iduće tri godine (35 bodova) pri čemu je izričito navedeno da se pod tim podrazumijevaju izravne investicije ponuđača, a ne one osigurane iz sredstava ili na račun Hepoka, stavljanjem imovine tvrtke pod hipoteku. Plan zapošljavanja vrednovat će se sa 15 bodova, a biznis plan za iduće tri godine i poslovni ugled kompanije sa po 10 bodova. S obzirom na delikatno stanje tvrtke, zainteresiranim kupcima omogućit će se uvid u imovinu poduzeća i dubinsko snimanje njezina poslovanja, kaže Kulović. Službenici u Agenciji za privatizaciju potvrdili su nam kako su već u utorak ujutro, odmah nakon što je tender objavljen na internetskoj stranici Agencije, u njihove urede u Sarajevu stigli predstavnici mesne industrije Lijanovići iz Širokog Brijega te tvrtke Stanić iz Kreševa kako bi preuzeli tendersku dokumentaciju.

Autohtone sorte
Jerko Ivanković Lijanović potvrdio je da su Lijanovići zainteresirani za kupnju Hepoka, jer im je želja nastaviti tradiciju Hepoka u uzgoju autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Osim kompanije Lijanovića i braće Stanić, interes za kupnju 67 posto udjela u Hepoku iskazali su i tvrtka Čule, Jafa komerc iz Blagaja kod Mostara, Amko komerc iz Sarajeva, kompanija Vinoplod iz Šibenika, kao i Enver Moralić, vlasnik vinarije Kutjevo. Uz njih, prema riječima resornog ministra Damira Ljubića, za kupnju Hepoka zainteresirane su i neke mađarske kompanije. Nakon vrednovanja ponuda odluka o najpovoljnijem ponuđaču, trebala bi biti donesena sredinom listopada, a u prvoj polovici studenog trebao bi biti zaključen kupoprodajni ugovor.