Zgodan frajer bez majice pali svijeće u spavaćoj sobi. Žena se pojavljuje na vratima. “Hajde, nemoj da kasnimo”, moli ga, ali njene tamnosmeđe oči govore nešto drugo.

To je uobičajen dan za zvijezde “Gumusa”, turske sapunice koja je tijekom dvogodišnjeg prikazivanja na Kanalu D prikazala predigru u dnevnom programu, ali i standardni slijed ludih preokreta u radnji.Za Amerikance ništa novo. No, turska je televizija ovoj sapunici dala novi element time što su likovi spletkaroša, otmičara i preljubnika muslimani. Arapsku publiku to je oborilo s nogu. Predvođeni “Gumusom” (“Noor” na arapskom) na arapske televizije probija se čitav niz turskih melodrama, policijskih serija i trilera urote, ali i onih s erotskim elementima, kao što je trenutno najgledanija serija u Turskoj “Aski Memnu”, te izgleda da posjeduju i određenu moć. Putem malog ekrana Turska vrši velik utjecaj na arapsku kulturu o kakvom SAD mogu samo sanjati. Nije slučajno da su turski kulturni izvozni proizvodi iskorišteni za promicanje političkih ambicija. Arapkinje su oduševljene pričom glavnog lika serije “Noor”, snažne poslovne žene koja je uspjela unatoč siromaštvu i u koju je suprug Muhannad zaljubljen preko ušiju. Shafira Alghamdi, saudijska pedijatrica koja je nedavno provela godišnji odmor u Istanbulu, izjavila je da Arapi često ne obraćaju pozornost na svoje supruge. U seriji “Noor”, iako se radi o Arapima poznatom kontekstu ugovorenih brakova, Noor i Muhannad otvoreno se vole i cijene. “Mnogi su Saudijci zbilja postali ljubomorni na Muhannada jer im supruge govore, Zašto ne možeš biti više poput njega?”, kaže doktorica Alghamdi. Spomenula je još jednu posljedicu te serije, a to je nagli, čudesni porast turističkih putovanja Arapa u Tursku. Milijuni Arapa slijevaju se onamo, stoga je Turkish Airlines otvorio izravne letove u zaljevske zemlje. Čak i fetve kojima saudijski vjerski vođe pozivaju na smrt tvoraca sapunice nije omela prodavače u jednoj trgovini u Gazi da prodaju haljine bez rukava kakve u seriji nosi Noor. Nedavno je u saudijskim dnevnim novinama objavljen strip o neuglednom Saudijcu u posjeti plastičnom kirurgu, kojemu je donio sliku Noorinog supruga, a inače ga glumi Kivanc Tatlitug, plavooki bivši košarkaš koji glumi i ženskaroša Adonisa u seriji “AskiMemnu”.

Čovjek u stripu pita kirurga može li ga učiniti tako muževno zgodnim kao što je Tatlitug.“Muškarci tvrde da ne gledaju te serije, ali gledaju”, kaže Arzum Damar koji radi u turističkoj agenciji Barracuda Tours u Istanbulu. I to je istina. Jedan od vođa Hamasa nedavno je izlagao planove svoje vlade za pokretanje televizijske mreže koja bi prikazivala zabavne programe u skladu sa šerijatskim zakonima, kad je ušao njegov sin tinejdžer i požalio se na sestrinu zaluđenost turskim sapunicama. Onda je sinu zazvonio mobitel. Melodija zvona bila je naslovna pjesma serije “Noor”.Koliko god se ovo činilo kao uspjeh zapadnjačkih vrijednosti na mala vrata, ključna je poveznica muslimanski kontekst. “Na kraju krajeva, sve se svodi na lokalnu kulturu”, kaže Irfan Sahin, izvršni direktor Dogan TV Holdinga, najveće medijske kompanije u Turskoj koja je vlasnik Kanala D. “Ljudi reagiraju na ono što im je poznato.” To znači da prolazi regionalizam, a ne globalizam, što je dokazala i zadnja epizoda serije “Noor” prošlog ljeta, koju je pratilo 85 milijuna gledatelja iz arapskih zemalja. “Morate shvatiti da čak i u ovom gradu postoje ljudi koji tvrde da su se gledajući ”Noor“ naučili ljubiti ili su saznali da je ljubljenje dio vođenja ljubavi ”, pojašnjava Sengul Ozerkan, profesorica medijske kulture u Istanbulu. “Stoga, možete zamisliti koliki je zapravo utjecaj te serije u arapskoj kulturi i zašto bi ”Aski Memnu“ možda bila pretjerana.”“No, Turska je oduvijek bila posrednik između Zapada i Bliskog istoka”, dodaje.Kako je neki dan rekao TV kritičar dnevnog lista Milliyet Sina Kologlu: “Kulturalni imperijalizam SADa došao je kraju.”Ali Demirhan, direktor turske građevinske tvrtke, u Dubaiju planira organizirati tursku verziju nagrade Emmy. Neki dan je sjedio u trgovačkom centru u Istanbulu i promatrao Arape kako kupuju.“Onako kako je američka kultura promijenila naše društvo, mi sada mijenjamo arapsko društvo”, kaže Demirhan i dramatično zastane. “Ako se Amerika želi pomiriti s Bliskim istokom, najprije se mora pomiriti s Turskom.”

Michael Kimmelman; Sebnem Arsu pridonio izvještaju