Svijet se suočava s rastućom nesigurnosti i rastućim troškovima na polju energije, dok kompanije žure pronaći nova nalazišta nafte i pokušati izvući što više nafte iz polja koja stare, tvrdi Međunarodna agenciju za energiju u uglavnom sumornom godišnjem izvješću.

Agencija također tvrdi da nedavni pad cijena nafte neće dugo potrajati i da su “sadašnji globalni trendovi u ponudi i potražnji nafte očito neodrživi”. Ovaj izvještaj dolazi dok globalna ekonomska kriza nastavlja rušiti cijene nafte, koje su u srpnju dosegle vrhunac od 147 dolara. U četvrtak je na newyorškoj robnoj burzi američka referentna točka za naftu dosegla najnižu razinu u 19 mjeseci u trgovini unutar dana i zatvorena je s cijenom nižom za 4,53 dolara, ili 6,9 posto, na 60,77 dolara. U svojem izvještaju, agencija, čije se sjedište nalazi u Parizu, gleda mimo sadašnje ekonomske krize i predviđa da će ponuda nafte ponovo postati tijesna čim svjetska potražnja za energijom poraste. Cijene nafte mogle bi nadmašiti 200 dolara po barelu do 2030. godine, zaključuje agencija. IEA predstavlja interese potrošačkih nacija i često prikazuje relativno pesimističnu sliku ponude.
Kako bi držale korak s rastućom potražnjom za energijom i pripadajućom infrastrukturom, kompanije će do 2030. godine morati uložiti više od 26 bilijuna dolara, a nešto manje od polovice te svote ići će u povećanje proizvodnje i distribucije energije. Većina preostalih investicija morat će biti uložena u istraživanje i razvoj novih izvora nafte, koja će još desetljećima ostati glavni svjetski izvor energije. Rastuća potražnja i pad proizvodnje u postojećim poljima znače da će naftne kompanije morati dodati 64 milijuna barela dnevnog kapaciteta tijekom sljedeće 22 godine, što je šest puta više od sadašnje proizvodnje Saudijske Arabije. Gotovo polovica te nafte bit će potrebna u sljedećih osam godina, upozorava izvještaj. Usprkos tome, agencija primjećuje znakove kroničnih i nadaleko raširenih nedostataka investicija u naftni sektor. Kako bi držale korak s prirodnim padovima i pribavile ključne nove zalihe, kompanije će morati potrošiti oko 350 milijardi dolara godišnje na nove projekte povezane s naftom i zemnim plinom do 2030. Za usporedbu, industrija je između 2000. i 2007. godine ukupno potrošila nešto manje od 390 milijardi dolara, stoji u izvješću. Ekonomska atmosfera u međuvremenu dolijeva hladan tuš desecima važnih projekata, što dovodi do kašnjenja ili potpunih otkazivanja investicija koje bi trebale znatno dodati novim zalihama nafte kao i proizvoda koji su iz nje rafinirani. Inače, studija se fokusira na detaljnu analizu proizvodnje i rezervi na 800 naftnih polja diljem svijeta.