Paralelno uz zakon o državnim poduzećima, po prvi put je prošlog ljeta donesen i zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), kojim se detaljnije regulira poslovanje te državne institucije, nasljednika nekadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju i agencija nastalih iz njega. Oba zakona na snagu su stupili 1. listopada 2025., a početkom siječnja novoustrojeno Upravno vijeće CERP-a na svojoj prvoj sjednici donijelo je i Statut CERP-a, kojim u praksi započinje primjena novog zakona.

U praksi će nova regulativa pojednostaviti i ubrzati neke postupke, no u osnovi CERP-u kao glavni posao ostaju u nadležnosti dionice i udjeli u tvrtkama koje nisu na listi onih od posebnog interesa države, na kojoj su tvrtke koje upravljaju strateškim sirovinama, energetikom i infrastrukturom. CERP-ov je portfelj s godinama osjetno reduciran, trenutačno broji vlasničke udjele u ukupno 125 tvrtki, od čega je najveći dio u manjinskom portfelju, a u većinskom ih je svega 13.

Bit će uskoro smanjen i taj broj, budući da je u tijeku zaključenje prodaje riječkog brodogradilišta 3. maj 1905 slovenskom poduzetniku Dušanu Šešoku, te prijenos vlasničkih udjela na županije i gradove u četiri veletržnice (riječkoj veletržnici iz većinskog i veletržnica u Osijeku, Splitu i Poreču iz manjinskog portfelja).

U fokusu Luka Vukovar

Većinske udjele u još jednoj tvrtki iz redova onih s većinskim udjelom, prema najavama, tijekom ove godine ponudit će se na prodaju, pulski škver Uljanik Brodogradnja 1856, a jedna od tvrtki koja će biti u fokusu CERP-a je Luka Vukovar. Potkraj prošle godine uprava tvrtke provela je ispitivanje interesa za strateško partnerstvo i dokapitalizaciju tvrtke pogođene padom pretovara potaknutog ruskom agresijom na Ukrajinu, te zastoju u poslovima Petrokemije i sisačke željezare, koji su glavni korisnici Luke. Restrukturiranje već neko vrijeme čeka i Borovo, a ostale tvrtke iz većinskog portfelja uglavnom nisu tvrtke iz čijeg se vlasništva država namjera povući, poput Plinacroa, Imunološkog zavoda, Pletera, Hrvatskog centra za razminiranje, Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod i ZTC-a.

U manjinskom portfelju, pak, prevladavaju dionice i udjeli s participacijom uglavnom ispod 10 posto, a kontrolni paket država ima u svega 13 od 112 tvrtki s tog popisa. Značajan dio je i pod rezervacijama, što zbog zaloga za kredite koje su uzimale druge državne tvrtke u kriznim situacijama, poput Borova, ali i zbog neriješenih odnosa s bivšim vlasnicima. Takvi su slučajevi zagrebačkog Palace Hotela, u kojemu država ima više od 30 posto ‘zaleđenih’ dionica ili hotela Dubrovnik (oko 8%). Pod ključem ima i vrijednih dionica koje kotiraju na burzi poput HT-a, kojih država ima ukupno 1,46 milijuna ili 1,88 posto, ali na raspolaganju je samo 369 tisuća (0,49%). Jučer je ta dionica na ZSE, inače, postizala cijenu od 42 eura.

Pod rezervacijom je i svih 60 tisuća dionica koje država ima u Končaru, a koje čine 2,33 posto svih dionica tvrtke, kojima se jučer trgovalo u prosjeku po cijeni od 740 eura. Još je niz atraktivnih dionica u manjinskom portfelju CERP-a, poput Podravke (1,41 milijuna ili 19,79%), dio kojih je također pod zabilježbom, pa se može trgovati samo s 1,18 milijuna dionica koprivničke kompanije. I u najvećem osiguravajućem društvu u Hrvatskoj, Croatia osiguranju, država još ima značajan udjel, 30 posto, s tim da je u ovom slučaju svih 129 tisuća dionica koje ima raspoloživo.

Takvih vrjednijih dionica država se do sada nije rješavala prodajom na burzi, nego ih je, osim za zaloge, koristila za ispunjavanje obveza po drugim zakonima. Tako će uglavnom biti i dalje, jer se predviđa da CERP nastavi obavljati poslove namirivanja obveza države prema populaciji vojnih invalida i obiteljima smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i za nadoknadu za oduzetu imovinu tijekom komunističke vlasti u bivšoj Jugoslaviji. Koliko tih postupaka ima još otvorenih, teško je procijeniti, jer je braniteljima ostavljena mogućnost dodatnog obeštećenja u slučaju povećanja oštećenja, dok se, primjerice, za povrat imovine bivšim vlasnicima još vode brojni sudski postupci na različitim sudovima diljem Hrvatske, a dodatno sve komplicira i to što se pojedini nasljednici međusobno spore.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Takvim zvučnijim dionicama, kojima se može doći i do prihoda iz dividendi, ublažavalo se negodovanje koje je redovito pratilo takve postupke obeštećenja, jer su se dodavale u pakete u kojima bi se našle i manje atraktivne dionice i vlasnički udjeli, koje je bilo teško utržiti. Branitelji su dugo lobirali da se promijeni model i da im se umjesto dionica isplaćuje gotovina. Po novome, CERP će braniteljima imati mogućnost isplate i u državnim obveznicama, dok će za bivše vlasnike ostati isplata kroz dionice.

Tripartitni pregovori

Promjena koju se uvelo novim zakonom o pravnim osobama u vlasništvu RH je i prijenos dionica i udjela koje imaju javne ustanove na Republiku Hrvatsku, koja njihovo upravljanje povjerava CERP-u. Do sada je ta naoko tehnikalija znala komplicirati i usporavati procese i donošenje odluka, jer je za svaki postupak CERP morao ishoditi suglasnost, primjerice, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dio dionica koje on posjeduje. A to je znalo potrajati mjesecima.

Novina u aktivnostima CERP-a bit će uvođenje tripartitnih razgovora u slučaju prodaje, predstečajnih postupaka ili restrukturiranja tvrtki iz većinskog portfelja. CERP će oko takvih postupaka konzultirati predstavnike HUP-a i sindikalnih središnjica, čime će se nadomjestiti isključivanje njihovih predstavnika u Upravnom vijeću, što je bila praksa posljednjih godina. Po novome, Upravno vijeće čine isključivo ministri iz Vlade, a njime predsjedava ministar financija Marko Primorac, ujedno glavni Vladin operativac za sustav upravljanja državnim poduzećima.