U svjetlu bojazni zbog rastućih cijena nafte i globalnih klimatskih promjena biogorivo je postalo mantra “zelene tehnološke revolucije”. Pomodnom načinu na koji političari i korporacija pokazuju da misle ozbiljno o pronalasku alternativnih izvora energije posvećena je glavna tema magazina Time. SAD je učetverostučio proizvodnju etanola, etilnog alkohola koji se dobije destilacijom biljaka, Europa se na sličan način agresivno okreće biogorivima, a u Brazilu benzinske crpke više ne nude benzin. Svjetska ulaganja u biogoriva porasla su s pet milijardi u 1995. godini na 38 milijardi u 2005., a očekuje se da će 2010. godine dostići 100 milijardi dolara zahvaljujući imenima poput Richarda Bransona, Georgea Sorosa i General Electrica. No, nekoliko novih studija pokazuje da biogorivo čini upravo suprotno od onoga što njegovi zagovornici tvrde: ono dramatično ubrzava globalno zagrijavanje, uništavajući planet umjesto da ga čuva. Etanol od kukuruza pokazao se ekološkom katastrofom. Čak se i etanol iz celuloze, kojeg promoviraju eko-aktivisti, čini manje “zelenim” od benzina nastalog iz nafte. Prenamjena žitarica iz hrane u izvor goriva povećava svjetske cijene i prijeti gladnima. Koliko zrna stane u jedan spremnik prosječnog terenca, toliko je dovoljno da hrani jednu osobu godinu dana. Žetva hrani naša vozila umjesto da hrani nas. Cijene kukuruza koje lete u neba iskra je koja je potpalila nerede u Ciudad de Mexico, a cijene hrane destabiliziraju i Pakistan, koji nije “ravnodušan” i kad hrane ima dovoljno. Biogoriva malo smanjuju ovisnost o uvozu nafte, a proizvodnja etanola stvorila je radna mjesta u ruralnim krajevima i obogatila neke farmere. Ali osnovni problem s većinom biogoriva je fantastično jednostavan: korištenje zemlje za uzgajanje goriva vodi u uništavanje šuma i biljaka koje skladište ugljik. (Time)
U svjetlu bojazni zbog rastućih cijena nafte i globalnih klimatskih promjena biogorivo je postalo mantra “zelene tehnološke revolucije”. Pomodnom načinu na koji političari i korporacija pokazuju da misle ozbiljno o pronalasku alternativnih izvora energije posvećena je glavna tema magazina Time. SAD je učetverostučio proizvodnju etanola, etilnog alkohola koji se dobije destilacijom biljaka, Europa se na sličan način agresivno okreće biogorivima, a u Brazilu benzinske crpke više ne nude benzin. Svjetska ulaganja u biogoriva porasla su s pet milijardi u 1995. godini na 38 milijardi u 2005., a očekuje se da će 2010. godine dostići 100 milijardi dolara zahvaljujući imenima poput Richarda Bransona, Georgea Sorosa i General Electrica. No, nekoliko novih studija pokazuje da biogorivo čini upravo suprotno od onoga što njegovi zagovornici tvrde: ono dramatično ubrzava globalno zagrijavanje, uništavajući planet umjesto da ga čuva. Etanol od kukuruza pokazao se ekološkom katastrofom. Čak se i etanol iz celuloze, kojeg promoviraju eko-aktivisti, čini manje “zelenim” od benzina nastalog iz nafte. Prenamjena žitarica iz hrane u izvor goriva povećava svjetske cijene i prijeti gladnima. Koliko zrna stane u jedan spremnik prosječnog terenca, toliko je dovoljno da hrani jednu osobu godinu dana. Žetva hrani naša vozila umjesto da hrani nas. Cijene kukuruza koje lete u neba iskra je koja je potpalila nerede u Ciudad de Mexico, a cijene hrane destabiliziraju i Pakistan, koji nije “ravnodušan” i kad hrane ima dovoljno. Biogoriva malo smanjuju ovisnost o uvozu nafte, a proizvodnja etanola stvorila je radna mjesta u ruralnim krajevima i obogatila neke farmere. Ali osnovni problem s većinom biogoriva je fantastično jednostavan: korištenje zemlje za uzgajanje goriva vodi u uništavanje šuma i biljaka koje skladište ugljik. (Time)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu