Negativne posljedice dugotrajne suše koja je pogodila Srbiju procjenjuju se u Privrednoj komori Srbije na dvije milijarde dolara. Zbog toga se očekuje da jedan od prvih poteza vlade, izabrane kasno sinoć, bude proglašenje elementarne nepogode. Očekivano proglašenje elementarne nepogode za sobom povlači niz olakšica za poljoprivredne proizvođače, od oslobađanja plaćanja poreza, preko omogućavanje naplate osiguranja od osiguravajućih kuća, iako su osiguranja od suše vrlo rijetka, pa sve do dobivanja povoljnih kredita i regresa za novu sjetvu. Goran Ješić, tajnik za poljoprivredu Vojvodine, kaže da je u Srbiji osigurano svega četiri posto poljoprivrednih gazdinstava.

Ugrožen izvoz
Najavljeno je stopiranje povrata kredita u razdoblju od godine dana, plaćanje doprinosa za vodu kao i uplate u razne fondove. Prijedlog za proglašenje elementarne nepogode već je uputila vojvođanska vlada. To ne čudi jer je Vojvodina najviše pogođena sušom i iznimno visokim temperaturama.Dugotrajna suša pogodila je gotovo sve djelatnosti povezane s poljoprivredom. Najviše je stradao kukuruz. Predviđa se da će njegov urod ove godine biti otprilike 70 posto manji od predviđenog. To će se onda odraziti na stočarstvo, mesnu i mljekarsku industriju, nakon čega potrošače očekuje osjetno poskupljenje hrane.Na tržnicama su već bitno porasle cijene voća i povrća jer je njihov urod smanjen za 50 posto. Prema prognozama stručnjaka, prinosi šećerne repe bit će manji između 40 i 50 posto. Time će biti ugrožen i izvoz jer su kukuruz šećer i malina najveći izvozni proizvodi srpske poljoprivrede, koja je lani ostvarila suficit u robnoj razmjeni veći od milijardu eura. Gotovo nema poljoprivrednog proizvoda koji nije pogođen sušom jer se u zemlji navodnjava svega dva posto obradivog zemljišta. Od kanala Dunav-Tisa-Dunav nema osobite koristi jer mu je zbog zapuštenosti onemogućen dotok vode. Stručnjaci smatraju da će Srbija, unatoč nezapamćenoj suši, imati dovoljno hrane za podmirivanje vlastitih potreba tako da uvoza ne bi trebalo biti. Uvozit će se samo meso, ali ne u velikim količinama jer je zbog pada kupovne moći drastično smanjena potražnja za njime. Zadovoljavajuća opskrba domaćeg tržišta temelji se na robnim rezervama u kojima, prema službenim podacima, ima više od 100.000 tona šećera, 60.000 tona jestivog ulja, 300.000 tona pšenice i više od milijun tona kukuruza.

Dovoljno mlijeka
Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije ocjenjuje da bi bilo preuranjeno uvoditi restrikcije u izvozu poljoprivrednih proizvoda, ali predlaže zabranu izvoza žive stoke. Broj grla osjetno je smanjen zbog manjka hrane, što će se odraziti na teškoće u opskrbi mlijekom i mesom.U Danube Foodsu, u sastavu kojega posluju i dvije najveće srpske mljekare (Imlek i Subotička mljekara), smatraju da će biti dovoljno mlijeka iz domaćih izvora.