Sedmomjesečno izvješće Republičkog zavoda za statistiku u Beogradu pokazalo je da je Srbija u razdoblju od siječnja do srpnja 2009. ostvarila deficit u međunarodnoj razmjeni od tri milijarde eura. To je za 37,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Na obje strane vanjskotrgovinske bilance zabilježeni su lošiji rezultati nego u 2008. godini.

Otežan izvoz
Izvoz od 3,3 milijarde eura je za 23,5 posto niži nego tijekom prvih sedam mjeseci prošle godine, dok je kod uvoza (6,3 milijarde eura) pad nešto veći i iznosi 31 posto. Rezultat je i nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom (52,9 posto) jer je u istom prošlogodišnjem razdoblju euro bio pokriven sa 47,6 izvoznih eurocenti. Procjenjuje se da je na smanjenje vanjskotrgovinske razmjene izravno utjecala svjetska gospodarska kriza. Izvozni plasmani su otežani, ili manje isplativi, zbog pada cijena primarnih proizvoda koji imaju znatan udio u ukupnoj strukturi. S druge strane na pad uvoza utjecalo je dramatično smanjenje industrijske proizvodnje (15,4 posto za sedam mjeseci) i unutrašnja potražnja. Na svim glavnim tržištima srpsko gospodarstvo je imalo manjak u razmjeni. Dok je poslovanju s članicama Europske unije prevagu odnosila visoka europska tehnologija (strojevi i oprema), minus u razmjeni s Rusijom donio je uvoz sirove nafte i plina. Jedinu iznimku predstavlja zona slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi (Cefta) gdje je Srbija ostvarila znatan vanjskotrgovinski višak.

Izvoz pšenice
Za prvih sedam mjeseci suficit Srbije na tržištu Cefte dostigao je 560 milijuna eura. Izvoz, u kojem je prevladavala prodaja poljoprivrednih proizvoda (pšenica, kukuruz i prerađevine) i raznih vrsta pića, donio je milijardu eura, dok je uvoz željeza, čelika i električne energije odnio 440 milijuna eura. Vrijednost izvoza je 2,3 puta veća od vrijednosti uvoza i regionalno tržište Cefte jedino je gdje Srbija ima plus u razmjeni. Prošle je godine ukupan suficit bio 1,3 milijarde eura.

Pogodnosti

Uspješna liberalizacija
Premda su prije potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini u Beogradu postojale rezerve, pokazalo se da su zagovornici liberalizacije bili u pravu.

Niski troškovi
Cefta je nakon EU drugo po važnosti tržište za Srbiju i jedino na kojem njezino gospodarstvo kontinuirano ima suficit. Dodatna pogodnost Cefte je u tome što regija omogućava niske transportne troškove, što gospodarstvenici znaju poslovnu kulturu partnera i navike potrošača te što su proizvodi, u čijoj se izradi koristi 70% sirovina iz zemalja Cefte ili EU, oslobođeni carine.