Od 5,5 milijardi eura, koliki je ukupan plasman slovenskih poduzeća u inozemstvu, u Srbiju je u proteklih 10 godina stiglo 1,5 milijardi eura. To je za 400 milijuna više od slovenskih investicija u Hrvatskoj. U tom pogledu Srbija se nalazi na prvome mjestu po visini ulaganja slovenskih poduzeća. Inače, tvrtke iz Slovenije imaju u Srbiji više od 300 poduzeća.

Izvoz bez carine
Najveći pojedinačni ulagač u Srbiji je trgovačka kuća Mercator, koja je dosad uložio gotovo 500 milijuna eura. Gradnjom prodajnih objekata, kao i preuzimanjem srpskih trgovački lanaca, poput MB-a Rodić, Mercator drži drugo mjesto po pokrivenosti maloprodajnog tržišta, s tržišnim udjelom od gotovo 17 posto. Ulaskom u Europsku uniju slovensko gospodarstvo nije porušilo mostove sa Srbijom izgrađene tijekom bivše zajedničke države, već je uspostavljena tehnološka povezanost gospodarstava dviju država. To je u proteklom desetljeću omogućilo povezivanje u viši oblik suradnje u strojogradnji, elektroindustriji, energetici, telekomunikacijama, tekstilnoj, kožarsko-prerađivačkoj, drvnoprerađivačkoj i poljoprivredno-prerađivačkoj industriji, te u segmentu IT tehnologija, kao i nastup na trećim tržištima. Mitar Pržulj, savjetnik u Uredu za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije, kaže da su slovenska poduzeća pokazala veće zanimanje za Srbiju od ostalih bivših republika zbog sporazuma o slobodnoj trgovini koji Srbija ima s Rusijom, Bjelorusijom, Kazahstanom i Turskom.

Riječ je o golemom tržištu na kojemu slovenska poduzeća preko proizvodnje realizirane u Srbiji mogu izvoziti robu bez carinskih pristojbi. Tu prednost najviše koriste Gorenje, JUB i Helios, ali u tomu nisu usamljeni. Gorenje već ima dvije tvornice u Srbiji, a na jesen će početi gradnju još jedne, u kojoj će se proizvoditi perilice. Proizvodnja hladnjaka u Valjevu počela je prije tri godine, a malolitražnih bojlera lani u Staroj Pazovi. Nova investicija Gorenja je i gradnja skladišta za odlaganje elektroničkog otpada. Zanimanje srpskih poduzeća za suradnju sa slovenskim tvrtkama usmjereno je prema uravnoteženju robne razmjene dviju zemalja, kao i u povećanju robe s višim stupnjem proizvodnje. Osim toga srpske tvrtke očekuju pomoć u prenošenju iskustava slovenskih kompanija u korištenju pristupnih fondova EU u komunalnoj infrastrukturi, zaštiti okoliša, kao i u drugim sektorima. Uspostavljena je i suradnja između poduzeća iz drvnoprerađivačke djelatnosti. Od 18. do 20. svibnja održat će se skup predstavnika te djelatnosti na kojemu će biti definirana strategija nastupa na trećim tržištima.

Popravili bilancu
Robna razmjena između dvije zemlje iz godine u godinu bilježi rast. Unatoč krizi lanjska vanjskotrgovačka razmjena između dviju država iznosila je 895,3 milijuna dolara, pri čemu je srpski deficit smanjen na 37,5 milijuna dolara. U 2010. srpski izvoz u Sloveniju iznosio je 428,9, a uvoz iz Slovenije 466,4 milijuna dolara. Srpsko gospodarstvo zainteresirano je za uravnoteženiju robnu razmjenu, kao i za omogućavanje većeg plasmana srpskoga kapitala u Sloveniju.

Autoklaster

Šansa i za Hrvate
Mitar Pržulj, savjetnik u Uredu za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije, za 11. svibnja najavio je susret proizvođača automobilske opreme radi stvaranja klastera u koji će biti uključena i zainteresirana poduzeća iz Hrvatske. Osnivanje klastera pokazalo se nužnim kako bi se stvorili uvjeti za proizvodnju konkurentske opreme potrebne budućoj Fiatovoj tvornici automobila, u kojoj probna proizvodnja dvaju novih modela počinje krajem godine.