Stoljećima su ljudi zaranjali pod valove u plovilima izrađenima za horizontalna putovanja. James Cameron, poznat kao redatelj maštovitih filmova poput “Titanika” i “Avatara”, 25. ožujka iz korijena je izmijenio način na koji ljudi istražuju oceanske dubine. U jedinstvenoj podmornici koju je sam zamislio zaronio je 11 kilometara u dubinu, do krajnje točke Marijanske brazde Challenger Deep koja se nalazi u zapadnom Tihom oceanu.

Osovina ovog sedmometarskog plovila, kojega Cameron naziva vertikalnim torpedom, je uspravna, a ne položena, što ubrzava zaron. Cilj mu je što je brže moguće zaroniti i izroniti kako bi do maksimuma iskoristio vrijeme za istraživanje i snimanje mračnog morskog dna.Morske dubine puno je teže istraživati nego svemir. U potpunoj tmini temperatura se spušta do nule. Morska voda također je korozivna, često puna otpada te uglavnom otporna na svjetlost i radio valove. Usto je iznimno teška. Dosad su vlade pojedinih država izrađivale najnaprednije podmornice. Sposobne su podnijeti dubine od 4,5 kilometara (Sjedinjene Američke Države), 5,15 kilometara (Kina), 5,95 kilometara (Francuska i Rusija) te 6,4 kilometra (Japan). Sve imaju horizontalni oblik. Cameron svoju podmornicu (koja je u tajnosti izrađivana u Australiji preko osam godina) vidi kao sredstvo za napredak znanstvenika u istraživanju bezdana. S njime su na ovom projektu surađivali National Geographic Society, Oceanografska institucija Scripps i Sveučilište Havaji.Nakon dva sata i 36 minuta, Cameron je došao na samo dno i ondje se zadržao oko tri sata, prenosi National Geographic Society. Cameron je namjeravao morsko dno istraživati šest sati no morao je skratiti zaron zbog kvara na hidraulici, navodi National Geographic Society. “Upravo se nalazim na najdubljoj točki oceana”, napisao je Cameron na Twitteru 25. ožujka. “Dno dna nikada nije u meni potaknulo tako dobre osjećaje. Jedva čekam da podijelim s vama sve što sam vidio.” National Geographic Society prenosi Cameronove riječi nakon izrona: “Bilo je potpuno pusto, pomalo nalik na površinu mjeseca.” Nije vidio niti jednu ribu, ništa “što bi mi izgledalo kao živo biće, osim nekolicine malih životinjica koje izgledaju kao škampi”.

Challenger Deep je krajnja točka Marijanske brazde, najdublje morske brazde na svijetu. Cameron je svojih 187 centimetara nagurao u sferu široku tek 109 centimetara, zbog čega je cijelo putovanje proveo u čučnju.Ljudi su se do točke Challenger Deep uspjeli spustiti samo jednom, 1960. godine, kada je američka mornarica u tu ekstremnu dubinu poslala dvojicu mornara. Zadržali su se ondje tek 20 minuta. Baš poput metaka koji se okreću oko vlastite osi radi stabilizacije putanje, i Cameronova podmornica rotira oko svoje vertikalne osi – još nešto čemu se nitko prije njega nije dosjetio. “Vrlo domišljato”, kaže Alfred S. McLaren, umirovljeni mornarički podmornički časnik koji danas vodi tvrtku koja izrađuje malene podmornice. “Nitko nikada nije tako nešto napravio. Sjajna je to zamisao, izvrsna zamisao.” Dvanaest potisnika u Cameronovoj podmornici nalazi se iznad kapsule za posadu kako ne bi utjecali na muljevito morsko dno. Naime, Cameron nije želio ponoviti iskustvo iz 1960., kada je spuštanje podmornice podiglo toliko mulja da mornari uopće nisu uspjeli vidjeti što se nalazi na dnu. Najveći napredak ove podmornice jest njezina strukturalna pjena koja služi kao protuteža čeličnoj sferi za usamljenog člana posade, a zahvaljujući njoj plovilo također lakše pluta i brže izranja. Članovi Cameronove ekipe bili su primorani razviti vlastitu iznimno snažnu pjenu nakon što komercijalne inačice nisu zadovoljile na ispitu otpornosti na pritisak.“S gledišta graditelja podmornica, to je veliki korak naprijed i izvanredno otkriće”, izjavio je Phil Nuytten, predsjednik tvrtke Nuytco Research, vodećeg proizvođača podvodnih robota i podmornica. Iako je Cameron poznatiji po filmovima nego po zanimanju za podvodni svijet, ne bismo ga mogli nazvati diletantom, dodaje dr. Nuytten. “Rijetki su svjesni koliko je Cameron dobar tehnolog. To je Jimov dizajn. Njegova bebica od početka do kraja.”

William J. Broad