Hrvatski sustav povratne naknade od 1. siječnja 2027. ulazi u znatno proširenu fazu. Uz PET boce, limenke i staklenu ambalažu, sustav će obuhvatiti i višeslojnu kartonsku ambalažu poput tetrapaka, koja se najčešće koristi za mlijeko i sokove.

zaštita plovidbe

Saudijska Arabija osnovala vojni savez od 14 država

Proširenje će se odnositi i na plastičnu ambalažu koja nije izrađena od PET-a, primjerice HDPE ambalažu, kao i na ambalažu za pića zapremnine manje od dva decilitra, koja je dosad bila izuzeta iz sustava.

Za potrošače će to značiti da će pri kupnji proizvoda u takvoj ambalaži plaćati i deset centi povratne naknade po jedinici. To, međutim, ne znači da se osnovna cijena proizvoda automatski mora povećati za deset centi. Riječ je o iznosu koji kupac plaća pri kupnji, ali ga može dobiti natrag kada preda praznu i pravilno označenu ambalažu.

„Ono što je za potrošače važno jest da će s 1. siječnja, ako ti proizvodi uđu u sustav povratne naknade, doći do porasta cijene za iznos povratne naknade“, rekla je Dragica Bagarić, direktorica tvrtke Eko Ozra, koja se bavi zbrinjavanjem otpada.

I dok dio građana proširenje sustava vidi kao važan ekološki iskorak, proizvođači i trgovci upozoravaju na niz praktičnih i financijskih prepreka te traže odgodu primjene. Kao najveći problem ističu nedovoljnu pripremljenost infrastrukture za prihvat novih vrsta ambalaže.

„Hrvatska u ovom trenutku nema kapacitete za oporabu višeslojne kartonske ambalaže, a trgovina nema aparate za preuzimanje te ambalaže, već bi je morala sakupljati ručno“, upozorila je Bagarić, dodajući da se time otvara i pitanje higijene.

Zabrinutost dijeli i Hrvatska udruga poslodavaca. Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da će proširenje sustava donijeti dodatne troškove i organizacijske poteškoće.

„Tetrapak ambalaža puno je kompleksnija za prikupljanje u odnosu na limenke, PET i staklo jer je višeslojna, što će zahtijevati dodatne investicije“, rekla je Weber.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, međutim, poručuju da je rok odavno poznat te da su proizvođači i trgovci imali dovoljno vremena za pripremu.

„Pravilnik je iz 2023. godine, bilo je dovoljno vremena da se svi priviknu i pripreme. Istina, nije ostalo više puno vremena, ali činimo sve da sustav ipak profunkcionira od propisanog roka“, rekla je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom.

Iako je Ministarstvo najavilo da će razmotriti prijedlog za odgodu, ističe kako trgovine već imaju uhodan sustav prikupljanja ambalaže te će se prvenstveno povećati količina posla.

„Naravno, imat će nešto više posla, ali možda treba spomenuti da i za taj dio posla trgovci dobivaju naknadu“, dodala je Radović, misleći na naknadu za rukovanje koja se isplaćuje za svaku prikupljenu ambalažnu jedinicu.

Prema trenutačno važećim propisima, proširenje sustava počinje 1. siječnja 2027., a službena odluka o odgodi zasad nije objavljena.

Prema procjenama iznesenima u javnosti, proširenjem bi u sustav povratne naknade moglo ući oko 400 milijuna dodatnih ambalažnih jedinica godišnje. Riječ je o dijelu šireg procesa usklađivanja hrvatskog sustava gospodarenja ambalažnim otpadom s europskim propisima i ciljevima Zelenog plana.

Europska komisija još je 2023. odlučila Hrvatsku uputiti Sudu Europske unije zbog nepotpunog prijenosa Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, donesen iste godine, bio je dio nastojanja da se hrvatski sustav dodatno uskladi s europskim pravilima.

Hrvatska je do kraja 2025. trebala reciklirati najmanje 65 posto ukupne mase ambalažnog otpada, dok je za kraj 2030. postavljen cilj od 70 posto reciklirane ambalaže. Proširenje sustava povratne naknade smatra se jednim od ključnih alata za ostvarenje tih ciljeva.

Građane, međutim, najviše zanima kako će sustav funkcionirati u praksi. Dok jedni u njemu vide dobro rješenje za zaštitu okoliša, drugi upozoravaju da bi povrat ambalaže poput tetrapaka mogao biti nepraktičan, osobito kod pakiranja koja se ne mogu ponovno zatvoriti.

„Imate one druge stvari, ne samo mlijeko, koje nemaju čep nego se reže ćošak, pa da se to vraća, ne znam baš“, komentirala je Zagrepčanka Janja, izrazivši zabrinutost zbog higijene i načina čuvanja takve ambalaže do povrata.

Pravilnik proizvođačima donosi i niz novih tehničkih obveza. Sva ambalaža uključena u sustav morat će imati propisanu oznaku povratne naknade i GTIN oznaku, a proizvođači će Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost morati dostaviti podatke o proizvodu i uzorak ambalaže najkasnije 14 dana prije njezina stavljanja na tržište.

Fond će nakon provjere proizvođaču izdavati izjavu o sukladnosti. Kako bi ostvarili pravo na povrat deset centi, građani će morati predati praznu ambalažu koja nije zgnječena ili uništena te na kojoj su GTIN oznaka i oznaka sustava povratne naknade jasno vidljive i čitljive.okoliša i energetsku učinkovitost najkasnije 14 dana prije stavljanja na tržište.

_{* uz korištenje AI-ja}