Međunarodni natječaj za prodaju najveće crnogorske luke Bar, unatoč najavama da će izazvati veliko zanimanje stranih kompanija, na kraju je propao. Natječajnu dokumentaciju za prodaju 54 posto državnih dionica otkupio je srpski konzorcij BB Cargo koji predvodi MK grupa i koji uživa snažnu podršku srbijanske vlade, zatim konzorcij koji objedinjava nekoliko terminala u arapskim lukama te po jedna kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bejruta, no na kraju nije stigla nijedna konkretna ponuda za kupnju luke.

Neiskorišteni kapaciteti
Mjesecima se u crnogorskoj i srbijanskoj gospodarskoj javnosti spekulira da je Srbija najozbiljniji kupac barske luke. Prije četiri godine, nakon državnog osamostaljenja Crne Gore, Srbija je izgubila izlaz na more, što je osnovni motiv za kupnju najveće crnogorske luke. To ne skrivaju ni najviši srbijanski dužnosnici koji barski pravac ističu kao najekonomičniji za izvoz i uvoz raznih roba, posebno rasutih tereta. Nakon što se nitko nije javio na međunarodni natječaj na adresu barske luke, iz Srbije stižu primjedbe da je Podgorica u posao prodaje ušla ishitreno i nepripremljeno, s dosta dubioza i opterećenja koja bi pala na teret budućega kupca. Barska luka predstavlja neraskidivu cjelinu s vrlo zapuštenom prugom Bar – Beograd. Bez kompletnog remonta pruge nema pravog funkcioniranja luke. Prilikom nedavne organizacijske transformacije luke Bar u “Kontejnerski terminal i generalne terete” na koje se privatizacija uglavnom i odnosi prebačeno je 800 radnika. Neki izračuni govore da je to trostruko više nego što je toj tvrtki potrebno, pa je problem tehnološkog viška radnika, kao vruć krompir, prebačen budućem vlasniku da ga on rješava. Slično je bilo i s nekim prethodnim prodajama crnogorskih kompanija stranim vlasnicima zbog čega su nastali veliki naknadni problemi koji mjesecima izazivaju val štrajkova i nezadovoljstva diljem Crne Gore.

Što se tiče pruge Bar – Beograd, ona je doista u teškom stanju. Prema nekim procjenama za njezinu rekonstrukciju i dovođenje u operativno stanje nužno je osigurati više od 400 milijuna eura. Od nekih potencijalnih kupaca iz inozemstva čuju se i primjedbe da je morski gaz u barskoj luci preplitak da bi u nju mogli uplovljavati brodovi najveće nosivosti. Međutim, u Upravi barske luke demantiraju takve tvrdnje. Barska luka ima projektirani kapacitet za godišnji promet oko pet milijuna tona, ali zbog svega što se krajem prošloga stoljeća događalo na ovim prostorima i nedostatka novca za nužna tehnološka ulaganja kapaciteti se ne koriste ni polovično. Prošle godine na njezinim gatovima pretovareno je tek 2,3 milijuna tona roba. Sada u Luci Bar najavljuju raspisivanje i drugog natječaja za koji se očekuje da će biti uspješan. Takve najave stižu i iz Srbije, čija vlada i zainteresirane kompanije traže da se prije raspisivanja natječaja obave detaljni razgovori s predstavnicima luke i Ministarstva prometa, pomorstva i telekomunikacija, kako bi se usuglasili detalji zbog kojih je prvi natječaj propao.

Prekratki rokovi
Inače, neprijavljivanje na natječaj za kupnju 54 posto kapitala Luke Bar u službenim srbijanskim krugovima se objašnjava prekratkim vremenom što ga je imao konzorcij srbijanskih poduzeća koji je osnovan na prijedlog vlade za pripremanje ponude. Srbijanska vlada kani kupnjom većinskog udjela crnogorske luke, postojanje koje je isplativo samo ako je za nju zainteresiran Beograd, osigurati izlaz na more, ali u gospodarstvenim krugovima zanimanje za luku se ne podudara sa srbijanskim državnim interesima jer se preko luke Bar obavlja svega osam posto srbijanskog izvoza. Za gospodarstvo su od većeg interesa luke u Rijeci, Kopru, Kostanci i Solunu.