Žetva pšenice u Vojvodini u punom je jeku. Krušno žito skinuto je s četvrtine zasijanih površina, a ukupan urod procjenjuje se na 1,85 milijuna tona. Suradnik u Privrednoj komori Srbije Branislav Gulan smatra da su rezultati bolji od očekivanih i da će pšenice biti dovoljno za potrebe Srbije.

Očekivani urod bi, s prijelaznim pričuvama od 280 tisuća tona, mogao biti sasvim dovoljan do iduće žetve, a nekih 100 tisuća tona pšenice moglo bi ostati i za izvoz. Godišnje potrebe Srbije za ishranu stanovništva iznose 1,3 milijuna tona, za ishranu stoke troši se 500 tisuća tona, sjemenska proizvodnja je 200 tisuća tona, dok se tijekom žetve izgubi oko 50 tona krušnog žita. Na osnovi do sada obavljenih žetvenih radova, očekuje se prosječan prinos od 3,75 tona po hektaru, odnosno 3,3 tone u središnjoj Srbiji i četiri tone po hektaru u Vojvodini. U pokrajini i središnjem dijelu republike zasijane su približno iste površine (236.103 hektara u Vojvodini i 226.804 hektara u središnjoj Srbiji), ali kako se tržišni viškovi uglavnom mogu očekivati u Vojvodini, tu je izraženiji i osnovni problem koji prati ovogodišnju žetvu. Naime, kao i prethodnih godina, tako se i ove u žetvu ušlo a da još nije poznata otkupna cijena krušnog žita. Seljaci skladište svoju pšenicu očekujući da će otkupljivači najzad ponuditi pristojnu cijenu. Sada se, doduše u pola glasa, nudi 15 dinara bez PDV-a (oko 19 eurocenti), ali poljoprivrednicima ne pada na pamet da svoj urod prodaju pod tim uvjetima. Oči su uprte u državu, odnosno u njezine Robne pričuve, jer se smatra da je sada pravi trenutak da se one uključe u igru i da pravovremenim otkupom stabiliziraju tržišta. Međutim, direktor Direkcije za robne pričuve Slobodan Damjanović kaže da oni nemaju novaca i da očekuju da Vlada Srbije osigura novac.