Pregovori između ruske kompanije Gazprom i Srbijagasa o realizaciji gradnje magistralnog plinovoda kroz Srbiju počeli su u srijedu u Novom Sadu. Do pregovora je došlo odmah nakon što je srpski parlament ratificirao energetski sporazum Moskve i Beograda, koji osim naftnog obuhvaća i plinski sektor.

Gazprom i Srbijagas trebaju osnovati zajedničko poduzeće za gradnju plinovoda Južni tok kroz Srbiju i podzemno skladište plina. Prema prvim izjavama, delegacije Gazproma i Srbijagasa napravili su plan izrade nacrta studije izvodljivosti o gradnji Južnog toka kroz Srbiju. Predstavnici kompanija razgovarali su i o količinama plina koje će biti isporučene Srbiji kroz projekt Južni tok, objavio je Gazprom nakon sastanka. Postignut je dogovor da Studija izvodljivosti za Srbiju bude sastavni dio opće studije izvodljivosti za cjelokupan projekt koji pokriva teritorij Rusije, Crnog mora, kao i zemlje središnje i istočne Europe. Usaglašeno je da su se dvije strane dogovorile da se idući sastanak održi u studenom u Moskvi. U srijedu poslijepodne predviđeni su i pregovori delegacije Gazproma sa srpskim državnim vrhom o realizaciji cjelokupnog energetskog sporazuma. Iz dosadašnjih poruka što ih obje strane šalju preko medija izvjesno je da u pregovorima treba riješiti velik broj spornih “detalja” vezano uz koje postoje različita viđenja.

Sporni detalji
Plinski dio sporazuma predviđa da kroz Srbiju bude izgrađen magistralni plinovod kroz koji će godišnje protjecati najmanje deset milijardi kubičnih metara plina, što je pet puta više od domaćih potreba. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, inzistira na većem kapacitetu kroz koji bi prolazilo 18 milijardi kubičnih metara plina, smatrajući da svaka količina ispod toga ne bi jamčila da plinovod ima magistralno značenje. Ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Konuzumin izjavio je kako su predstojeći pregovori formalnost jer su glavne stvari, poput cijene i vremenskih rokova, određene protokolom potpisanim 24. veljače u Moskvi u nazočnosti predsjednika dviju država, Vladimira Putina i Borisa Tadića. I dok Konuzumin traži da se stvari iz protokola ne mijenjaju, ministar Dinkić najavljuje inzistiranje srpske strane na promjeni cijene NIS-a tako što bi Gazpromnjeft platio više od 400 milijuna eura za 51 posto vlasništva. Srpski ministar kaže kako će u predstojećim pregovorima s ruskim kolegom Sergijem Šojguom, koji počinju 22. rujna, nastojati da se odredi cijena po kojima će biti prodavane dionice NIS-a koje će građani od države dobiti u obliku besplatnih vrijednosnih papira. Građani će dobiti 15 posto kapitala Naftne industrije, kod zaposlenih će biti četiri posto, dok će država imati preostali udjel od 30 posto.