Nakon što ministri EU nisu zbog protivljenja Nizozemske i Belgije odobrili odmrzavanje prijelaznog trgovinskog sporazuma Srbije s tom asocijacijom, u vladajućim krugovima je takva odluka primljena s velikim razočaranjem. To se raspoloženje proširilo i na širu javnost, jer su uoči održavanje samita ministara u srbijanskim medijima dominirali napisi o otvaranju tržišta na kojemu živi 450 milijuna stanovnika srbijanskom gopodarstvu.

Drukčiji ishod od očekivanog doživljen je u vladajućim krugovima kao nepravda, a u širokoj javnosti kao vruća pljuska Srbiji od koje se traži da prethodno ispuni uvjete prema sudu u Haagu, odnosno uhiti Ratka Mladića i Gorana Hadžića, dok su srbijanske vlasti procjenjivale kako je izručenje Radovana Karadžića bila dovoljna za dobijanje zelenog svjetla. Guverner središnje banke Radomir Jelašić je na dan odlučivanja u Bruxellessu predočio mnoge koristi za srbijanske građane, poput stabilnijeg tečaja, pada cijena zbog povećanja konkurencije, kao i druge pogodnosti. Odbijanje primjene prijelaznog trgovačkog sporazuma uslijedilo je neposredno nakon njegove ratifikacije u srbijanskom parlamentu. Time se vlada našla u vrlo nezavidnom položaju, zajedno s predsjednikom države Borisom Tadićem, jer su dobili mandate na zalaganju za integraciju Srbije u EU. Prijelazni trgovački sporazum omogućuje srbijanskom gospodarstvu izvoz proizvoda pod povoljnim uvjetima, a zemlji korištenje većeg iznosa iz pristupnih fondova, a iz kojih je Srbiji u idućih pet godina obećano oko milijardu eura. EU je preuzeo obvezu isplate 200 milijuna eura tijekom rujna iz IPA što je novi pretpristupni instrument koji bi Srbiji trebao pružiti potporu u gospodarskim i strukturnim reformama, kao i u uvođenju novog zakonodavstva kompatibilnog s propisima EU. Iako je odgođeno odmrzavanje prijelaznog trgovačkog sprazuma, praktično srpsko gospodarstvo nije puno izgubilo, osim što je vladajuća struktura doživjela u dijelu javnosti kompromitaciju. Domaće gospodarstvo još nije osposobljeno za veće izvozne rezultate, što se najbolje vidi iz neiskorištenih dosadašnjih pogodnosti koje je EU dala Srbiji. Odluka se jedino može negativno odraziti na ambiciozni razvoj autoindustrije, što može biti usporeno ako Fiat odgodi potpisivanje strateškog ugovora o izgradnji tvornice dok EU ne odmrzne primjenu prijelaznog trgovačkog sporazuma. Potpisivanje tog sporazuma, predviđenog za lipanj, još nije obavljeno, a sada se kao novi termin spominje listopad kada će ministri EU ponovno razmotriti mogućnost odmrzavanja SSP. Primjerice, Srbija je i dosad godišnje na tržište EU mogla, bez carinskih pristojbi, izvesti 600 hektolitara vina, a njezine mogućnosti jedva da dostižu 10 posto od spomenute količine. Srbija pod vinogradima ima svega 10 tisuća hektara, što je šest puta manje od statističkih podataka. Slična situacija je i s izvozom junećeg mesa. Kvota od izvoza 8,7 tisuća tona nije ni približno iskorištena, jer nema dovoljno goveda u tovu usprkos subvencijama od 100 eura po grlu. Ove godine ugrožen je i izvoz šećera, jer domaće šećerane zbog manjeg otkupa šećerne repe neće proizvesti šećer da bi se, osim 220 tisuća tona, koliko je potrebno za zadovoljenje domaćih potreba, moglo izvesti 180 tisuća na tržište EU.