Iako su naftne kompanije u regiji poslovale relativno dobro, geopolitički događaji u vezi s naftašima preuzeli su dominaciju fokusa svih ulagača, kaže Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala. “Najvažnije je da se u regiji riješe strateške pozicije naftnih kompanija, To su Lukoil, Surgut, Mol i OMV. Rusi su tu ipak u prednosti zbog sirovina koje imaju”, kaže Filippi. Preslagivanja vlasničkih struktura odrazila su se i na dionice naftnih kompanija. Iako je u 2009. većina tržišta u regiji bilježila rast, upravo su u toj godini dotaknuti povijesni minimumi. Slijedom toga svi koji su na vrijeme ušli u neku od pozicija mogli su višestruko zaraditi. Tako je bilo i s dionicama naftnih kompanija u regiji jugoistočne Europe. Analizirali smo dionice Ine, mađarskog Mola, austrijskog OMV-a, bosanskohercegovačkog Energopetrola, slovenskog Petrola i rumunjskog Petroma te situaciju s Naftnom industrijom Srbije (NIS) koja još nije izlistana na burzi. Kao zaključak izravno se nameće činjenica kako su sve spomenute dionice, osim Mola, “pobijedile” indekse tržišta kapitala na kojima su izlistane. Tako je dionica domaće naftne kompanije Ine u prošloj godini zabilježila rast od čak 43,5 posto. Posljednja cijena 2009. bila je 1650 kuna po vrijednosnici, dok je godinu prije iznosila 1149,97.

Mol potukao Inu
Iako se čini kako je rast velik, kretanje dionice pokazuje drukčije. U ožujku je dionica Ine, kao i tržište, pala pod utjecaj korekcije. Tako se vrijednost Ine stropoštala na nevjerojatno niskih 960 kuna. No od tada optimizam pokreće cijelo tržište, čime vrijednosni papiri dotiču vrijednosti koje su burzovni mešetari dugo priželjkivali. Dionica Ine na godišnji maksimum od 1817,9 kuna dolazi sredinom listopada, što je 89,4 posto veća cijena vrijednosnice nego što je to bila početkom ožujka. Istodobno indeks CROBEX također bilježi snažan rast, no ipak nešto manje intenzivniji nego Inin. Najveću vrijednost dosegnuo je krajem listopada kada je dotaknuo 2298,99 bodova, što je više od 1000 bodova razlike u odnosu na ožujak. Ukupan skok iznosio je 82,1 posto. No u tom trenutku tržište se ispuhuje i vraća na razine od nekoliko mjeseci prije. Iako se čini kako je skok dionice Ine poprilično visok, ipak nije najviši u regiji. Tako je dionica mađarske naftne kompanije Mol prošle godine skočila čak 70,3 posto. Unatoč fantastičnom rastu dionice dioničari Mola neće se blagonaklono prisjećati 2009. godine. Naime, austrijski OMV je pokušao neprijateljsko preuzimanje Mola, međutim nakon mnogih peripetija shvatili su da to nisu u stanju izvesti pa su prodali dionice ruskom naftnom divu Surgutnjeftegasu. Riječ je o 21,2 posto vrijednosti 1,4 milijarde eura. Mađari Surgutovu kupnju smatraju šokantnom jer je to najveći vlasnički udio u Molu, dok je na drugome mjestu češka energetska kompanija ČEZ MH sa 7,4 posto dionica. No bez obzira na netrpeljivost dionica je ipak rasla. Godišnji minimum Molove dionice iznosio je 30 eura, dok je maksimum bio 66 eura tako da ulagači mogu zaraditi 70,3 posto na uloženi kapital. Znatan rast dionica prošle godine imao je i austrijski OMV. Naime, u godini dana vrijednosnica je skočila ukupno 64 posto, pri čemu je s početnih 37 eura zaključila na 63 eura. Kao što je i bilo i u Hrvatskoj, dionica OMV-a daleko je snažnije rasla nego tamošnji indeks ATX.

NIS čeka dolazak na burzu
Prema podacima Bečke burze indeks ATX zabilježio je rast od 40,5 posto te je sa 1750,83 boda došao na 2459,56 bodova. Unatoč takvom kretanju indeksa i dionice ulagači su mogli zaraditi još i više. Naime, najniža vrijednost OMV-ove dionice iznosila je niskih 18,22 eura. Kao i u Hrvatskoj, dolaskom snažnog optimizma vrijednost te dionice jače raste. Tako je godišnji maksimum iznosio 32,74 eura. Ukupno gledajući, na uloženih 100 eura ulagači su zaradili 79,7 eura. Naftna industrija Srbije, koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gasproma, koji drži 51 posto dionica, čeka svoj dolazak na Beogradsku burzu. To je ujedno i jedan od najvažnijih događaja u Srbiji, koji će obilježiti 2010. godinu. “Oko 4,8 milijuna građana postali su vlasnici pet dionica NIS-a, nominalne vrijednosti 500 srpskih dinara (oko 5 EUR), što odgovara cijeni koju je za preuzimanje 51 posto kompanije platio ruski Gaspromnjeft”, izjavio je za Poslovni dnevnik portfelj menadžer Ilirike DZU iz Beograda Milun Trivunac. Trivunac ističe kako se izlazak ove kompanije na Beogradsku burzu očekuje sredinom 2010. godine.

Energopetrol jedini pao
Službeni stav i preporuka građanima vlade Republike Srbije je da ne prodaju dionice NIS-a izvan burze jer vrijede više. “Je li riječ samo o vladinu populizmu ili ekonomskoj realnosti, odredit će tržište. Naftne kompanije su na svakoj burzi zanimljiv tržišni materijal, a NIS uz obećane investicije ruskog partnera sigurno ima predispozicije postati mnogo bolja kompanija nego što je to bila u vlasništvu države”, zaključuje Tripunac. Iako su dionice naftnog sektora u regiji redom bile pod snažnim utjecajem optimizma, jedino je tržište kapitala u Bosni i Hercegovini bilo pod negativnim kretanjima. Tako i dionica Energopetrola koja je izlistana na Sarajevskoj burzi. U prošloj je godini zabilježila pad od 19,4 posto. Istodobno je indeks SASX10 pao 17,21 posto, što znači kako je dionica Energopetrola pobijedila burzovni indeks, samo u negativnom smjeru. Najniža vrijednost te dionice bila je 12 KM, dok je maksimum iznosio 17,95 KM. Za razliku od ostalih tržišta, godišnji maksimum te dionice došao je prije minimuma pa je zarada na dionici bila neznatna. Što se tiče najmanje volatilnog tržišta kapitala u regiji, onoga slovenskog, tamošnji Petrol bilježi najmanji rast od spomenutih naftaša. Tako je Petrol u 2009. godini zabilježio ukupan rast dionice od 21,2 posto, dok je kretanje indeksa Ljubljanske burze bilo blaže jer je rastao 9,3 posto. Kao i u Hrvatskoj, prvi dio godine obilježio je pad tržišta, pri čemu je vrijednosnica Petrola pala na minimum od 230 eura. Razbuđivanje tržišta slijedi i Petrolova dionica koja postignutim maksimumom od 258,92 eura u sredini listopada bilježi skok od 56,1 posto. Budući da promjene na Ljubljanskoj burzi i inače nisu drastične, tako je i ovaj rast Petrolove dionice u skladu s tamošnjim sentimentom.

Ulagači nagradili smanjenje gubitka

Gubitak manji 64,5 posto
Domaća naftna kompanija Ina 2009. je poslovala s gubitkom, no taj gubitak znatno je manji nego godinu prije, odnosno čak 64 posto. Naime, Ina je 2009. zabilježila gubitak od 390 milijuna kuna što je 64,5 posto manje u odnosu na 2008. kada je gubitak iznosio 1,099 milijardi kuna, navedeno je u godišnjem izvješću objavljenom na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Smanjenje gubitka rezultat je manjeg uvoza plina i goriva, veće vlastite proizvodnje, smanjenih negativnih razlika između uvoznih i prodajnih cijena plina, te efikasnijeg poslovanja, poručuju iz Ine. Istodobno, prihod je pao 25 posto za ukupno 6,8 mlijardi kuna na 20,3 milijarde kuna. Ina na domaćem veleprodajnom tržištu drži 73 posto udjela.

Novo sjedište

Ledo svoje novo sjedište pretvara u centar za razvoj inovacija i testiranje proizvoda

Otpornost poslovanja

Otpornost poslovanja počinje digitalnim temeljima