Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

MMF bi mogao ostati bez sredstava

Autor: Poslovni.hr
30. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Financial Times piše kako su globalna financijska tržišta rasla brže nego zalihe Međunarodnog monetarnog fonda što će mu otežati kreditiranje

Sa dvije milijarde dolara kredita za spašavanje Islanda i 16,5 milijardi dolara za Ukrajinu Međunarodni monetarni fond je počeo posezati u arsenal koji je pun do vrha. Ipak, MMF-u bi uskoro moglo ponestati streljiva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Unatoč razdoblju relativnog mira koji je posljednjih godina trajao među tržištima u razvoju privatne vojske globalnih financija porasle su mnogo brže nego MMF-ove zalihe streljiva. MMF, pod vodstvom Dominiquea Strauss-Kahna, ima oko 200 milijardi dolara lako dostupnog novca i daljnjih otprilike 50 milijardi dolara kojima može brzo pristupiti. Ali Simon Johnson, nekadašnji glavni ekonomist MMF-a, a sada zaposlen na massachusettskom institutu za tehnologiju tvrdi da je to relativno malo. “Kada bi MMF imao dvije bilijarde dolara, možda bi i mogao biti ozbiljan globalni igrač. Ali 200 milijardi dolara moglo bi otići vrlo brzo. Postoji mnogo zemalja u istoj poziciji kao i Ukrajina, a samo morate dodati jednu ili dvije zaista velike zemlje kako bi se to sve iskoristilo”, tvrdi Johnson. On smatra da je s ostalim zemljama koje su također u problemima MMF vjerojatno već morao provizorno obećati oko četvrtinu svojih 200 milijardi dolara u sljedećih nekoliko mjeseci. Unatoč dugoj i ponekad razdražljivoj raspravi o financiranju i upravljanju MMF-om on nije održao korak s brzim rastom veličine globalnih tržišta kapitala. Zemlje u problemima obično su ograničene na trostruku “kvotu” ili svoj vlastiti financijski prilog fondu. Kredit Ukrajini bio je osam puta veći od njezine kvote, Islandov 11 puta. Ali čak ni rastezanje vlastitih sredstava ne stvara nadmoćnu vatrenu moć. Analitičari investicijskih banaka procjenjuju na primjer da Ukrajina mora sljedeće godine prikupiti nekih 55-60 milijardi dolara u vanjskim financijama. Iako će većina tih sredstava biti posuđena iz privatnog sektora, a ne vlade kojoj kredit daje MMF, to ipak ilustrira golemu količinu bruto financijskih tokova. Nije ni vjerojatno da će MMF-ov novac biti jedini novac na stolu ili najveći ulog u mnogim zemljama pogođenim krizom. Island traži daljnjih nekoliko milijardi dolara od svojih nordijskih susjeda kako bi nadopunio kredit Fonda. MMF-ovo prihvaćanje kreditiranja Mađarske slijediti će hitan kredit od Europske središnje banke. Administracija predsjednika Busha nekada je tvrdila da bi MMF sam, a ne bilateralni zajmodavci, trebao biti zadužen za spašavanja. “MMF ima dovoljno sredstava da bi igrao aktivnu ulogu u manjim i siromašnijim zemljama u razvoju, ali nema sredstava kako bi bio posljednji mogući zajmodavac za zemlju neke veličine poput Brazila, Turske ili Argentine”, kaže Ken Rogoff, bivši glavni ekonomist MMF-a.

Sa dvije milijarde dolara kredita za spašavanje Islanda i 16,5 milijardi dolara za Ukrajinu Međunarodni monetarni fond je počeo posezati u arsenal koji je pun do vrha. Ipak, MMF-u bi uskoro moglo ponestati streljiva.

Unatoč razdoblju relativnog mira koji je posljednjih godina trajao među tržištima u razvoju privatne vojske globalnih financija porasle su mnogo brže nego MMF-ove zalihe streljiva. MMF, pod vodstvom Dominiquea Strauss-Kahna, ima oko 200 milijardi dolara lako dostupnog novca i daljnjih otprilike 50 milijardi dolara kojima može brzo pristupiti. Ali Simon Johnson, nekadašnji glavni ekonomist MMF-a, a sada zaposlen na massachusettskom institutu za tehnologiju tvrdi da je to relativno malo. “Kada bi MMF imao dvije bilijarde dolara, možda bi i mogao biti ozbiljan globalni igrač. Ali 200 milijardi dolara moglo bi otići vrlo brzo. Postoji mnogo zemalja u istoj poziciji kao i Ukrajina, a samo morate dodati jednu ili dvije zaista velike zemlje kako bi se to sve iskoristilo”, tvrdi Johnson. On smatra da je s ostalim zemljama koje su također u problemima MMF vjerojatno već morao provizorno obećati oko četvrtinu svojih 200 milijardi dolara u sljedećih nekoliko mjeseci. Unatoč dugoj i ponekad razdražljivoj raspravi o financiranju i upravljanju MMF-om on nije održao korak s brzim rastom veličine globalnih tržišta kapitala. Zemlje u problemima obično su ograničene na trostruku “kvotu” ili svoj vlastiti financijski prilog fondu. Kredit Ukrajini bio je osam puta veći od njezine kvote, Islandov 11 puta. Ali čak ni rastezanje vlastitih sredstava ne stvara nadmoćnu vatrenu moć. Analitičari investicijskih banaka procjenjuju na primjer da Ukrajina mora sljedeće godine prikupiti nekih 55-60 milijardi dolara u vanjskim financijama. Iako će većina tih sredstava biti posuđena iz privatnog sektora, a ne vlade kojoj kredit daje MMF, to ipak ilustrira golemu količinu bruto financijskih tokova. Nije ni vjerojatno da će MMF-ov novac biti jedini novac na stolu ili najveći ulog u mnogim zemljama pogođenim krizom. Island traži daljnjih nekoliko milijardi dolara od svojih nordijskih susjeda kako bi nadopunio kredit Fonda. MMF-ovo prihvaćanje kreditiranja Mađarske slijediti će hitan kredit od Europske središnje banke. Administracija predsjednika Busha nekada je tvrdila da bi MMF sam, a ne bilateralni zajmodavci, trebao biti zadužen za spašavanja. “MMF ima dovoljno sredstava da bi igrao aktivnu ulogu u manjim i siromašnijim zemljama u razvoju, ali nema sredstava kako bi bio posljednji mogući zajmodavac za zemlju neke veličine poput Brazila, Turske ili Argentine”, kaže Ken Rogoff, bivši glavni ekonomist MMF-a.

Autor: Poslovni.hr
30. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close