Mlijeko se do 1963. godine u Hrvatskoj prodavalo gotovo isključivo u staklenim bocama. Iako nitko ni danas ne dvoji da su staklene boce ambalaža koja jako dobro čuva svojstva sadržaja koji je u njima – npr. mlijeka, one su nepraktične u transportu i svakodnevnoj uporabi.

Zbog toga je došlo do velikog razvoja tetrapak pakiranja. Iako je bilo pokušaja primjene papirnate ambalaže i prije, tekućina se na taj način mogla pakirati tek od 1950-ih. Prvi u Hrvatskoj je liniju za pakiranje mlijeka u tetrapak instalirao Dukat, a iste 1963. godine, slične linije su postavljane i u slovenskim Ljubljanskim mlekarnama te u srpskom Poljoprivrednom kombinatu Beograd (PKB). Iako se i danas najveći dio mlijeka u Hrvatskoj i dalje puni u tetrapak, sve je izraženiji trend rasta plastične PET ambalaže.

Tetrapak iz Gornjeg Milanovca
Da su i danas gotovo sve hrvatske mljekare vjerne ambalaži tvrtke Tetra Pak, potvrdio je i Željko Samodol, direktor Tetra Paka za Hrvatsku prilikom prošlotjedne 50. obljetnice prisustva švedske tvrtke u Srbiji. Samodol je pojasnio da su njihovi kupci u našoj zemlji sve tri glavne mljekare – zagrebački Dukat, varaždinska Vindija i osiječki Meggle, kao i čitav niz manjih prerađivača mlijeka. Šveđani su svojim asortimanom prisutni i u hrvatskoj industriji pića, ponajprije Jamnici, kao i u proizvodnji hrane, prije svih Podravki. Iako s konkretnim brojkama nisu u Tetra Paku željeli izlaziti u javnost, u toj tvrtki procjenjuju da trenutno više 50 posto njihovog plasmana ambalaže u Hrvatsku otpada na mlijeko i mliječne proizvode, a ostakak na sokove, rajčicu, vino i ostale tekućine. Danas se hrvatsko tržište opskrbljuje Tetra Pakovom ambalažom iz njihova pogona u Gornjem Milanovcu u Srbiji u koji je švedska tvrtka samo u zadnje dvije godine uložila osam milijuna eura.

Trenutni kapacitet te tvornice je 1,9 milijardi pakiranja, a na izvoz otpada 70 posto produkcije koja se plasira naručiteljima u 50-ak zemalja svijeta. Globalno koroporacija, koja ima razvojni centar u Švedskoj, a sjedišta u Londonu i švicarskom Pullyu, proizvede više od 173 milijarde komada ambalaže u kojoj na tržište dođe više od 77 milijardi litara mlijeka, soka, nektara i ostalih proizvoda.Razvoj tetrapaka vezan je uz švedsku tvrtku Tetra Pak, po kojoj je i čitava vrsta ambalaže dobila ime. Patent ove ambalaže djelo je Ruben Rausinga, osnivača Tetra Paka iz 1951. godine. No, tvrtka zapravo vuče korijene iz 1929. kada je Rausing s partnerom osnovao zajedničku tvrtku koja se bavila papirnatom ambalažom. Na ideju o velikoj budućnosti papirnate ambalaže Rausing je došao početkom 1920-ih godina kada je studirao u New Yorku u SAD-u. Tada su u Europi prevladavale staromodne prodavonice s pultovima, koje su u Hrvatskoj bile akutalne do kasnih 1980-ih, no u SAD-u su već 1920-ih u punom zamahu bile samoposluge. Takav tip prodaje, u kojem kupci sami biraju i uzimaju što će kupiti, tražio je visoke higijenske standarde robe, odnosno njezina pakiranja.Tetra Pak svoj razvoj uvelike duguje programima Ujedinjenih naroda za pomoć zemljama u razvoju, ponajprije UNICEF-u. Naime, UN je nakon drugog svjetskog rata uložio velike napore, i novac, za eliminaciju gladi u svijetu, posebice djece. Posebno su bili aktualni programi koji su promicali pravo djece na čašu mlijeka dnevno. Kako je bilo teško mlijeko distribuirati u staklenim bocama, ili većim metalnim pakiranjima, sterilni i otporni tetrapak se pokazao kao savršeni izbor.

Ne treba zaboraviti da je i hrvatski mljekarski div, zagrebački Dukat, danas dio globalne korporacije Lactalis, nastao kao donacija UNICEF-a djeci tadašnje Jugoslavije. Stoga je 1960-ih i 1970-ih došlo do velikog zamaha tetrapak ambalaže u čitavom svijetu. Koliko se švedska tvrtka raširila, pokazuje i sudski spor u kojem se Tetra Pak optuživao 2004. da u Kini drži 96 posto tržišta papirnate ambalaže za tekuću hranu i piće. Da je tetrapak ambalaža bila revolucionaran proizvod, govori i anegdota kada je nobelovac Niels Bohr, danski fizičar i matematičar, posjetio tvornicu Tetra Pak u švedskom Lundu 1950. Naime, Bohr je tada, prema navodima tadašnjim medija, zaključio da "nikada nije vidio tako adekvanu praktičnu primjenu matematičkih problema kao što to radi u ova tvrtka sa svojim tetrahedron paketima".

Prodaju i procesnu tehnologiju
Iako su nominalna konkurencija Tetra Paku na tržištu ambalaže za tekuće prehrambene proizvode norveški Elopak, švicarski SIG Combiloc te sve više i kineski Greatview, pravi problem im predstavljaju proizvođači PET ambalaže koja je sve prisutnija i u prehrambenoj industriji. Naravno, toga su već odavno svijesni i Šveđani, pa je već 2001. preuzet francuski Sidel, jedan od eurpskih lidera u PET ambalaži. Regulatori EU-a su pokušali osporiti ovu akviziciju, ali je na kraju ona ipak realizirana.Kako je pakiranje tekućina, mlijeka, sokova i slično u tetrapak ambalažu relativno kompleksan poslovni proces, koji zahtjeva stanovitu tehnologiju, već od najranijih dana su proizvođači ambalaže imali tijesnu suradnju s proizvođačima strojeva za pakiranje. Čak je i 1963. ova švedska tvrtka u zagrebačkom Dukatu monitrala stroj za punjenje i pakiranje u tetrapak. S vremenom je konkretno Tetra Pak, ali i svi ostali proizvođači, postao vlasnik tvrtki za strojogradnju te danas dobar dio njegova prihoda dolazi i od prodaje procesne tehnologije, a ne samo od ambalaže. Tako je tijekom prošle godine kompanija isporučila 505 novih strojeva za pakiranje, 1971 jedinicu za obradu te 1721 komada distribucijske opreme.

Brojke

Nužna reciklaža ambalaže za piće

Tetra Pak u svom poslovanju veliku pažnju posvećuje ekologiji i zaštiti okoliša. Kako su informacije o mogućnostima odvojenog prikupljanja i recikliranja upotrijebljene Tetra Pak ambalaže u Hrvatskoj još uvijek manje poznate, kompanija ulaže posebne napore u organizaciji akcija koje služe educiranju i podizanju svijesti na tom području. Na nedavnom zagrebačkom Floraartu, međunarodnoj vrtnoj izložbi, iz Tetra Paka su naglasili da su europska iskustva da se npr. u Belgiji i Luksemburgu reciklira preko 80 posto njihove ambalaže, a u Njemačkoj taj postotak iznosi 70 posto. Za Hrvatsku se, prema procjenama, ta brojka kreće oko 10 posto. Tetra Pak je 2012. godine u suradnji s tvrtkom Brzan plast u Brzanu u Srbiji otvorio prvi pogon za reciklažu ambalaže za piće. Kako navode iz švedske tvrtke, radi se o globalnom pilot programu koji će, ako se pokaže uspješan, biti njihov model za gospodarenje ambalažnim otpadom na svjetskoj razini. Tvrtka Brzan plast je s preradom PET ambalaže započela 2005. godine.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’