Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Makedonce još boli NATO-va odbijenica

Autor: Saša Vejnović
17. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Osim stalnog grčkog pritiska zbog imena, Makedoniju opterećuju i odnosi s Albancima u toj državi

Vjerojatno se Makedoncima nije moglo dogoditi puno gorih stvari od ovogodišnjeg uskraćivanja pozivnice za članstvo u NATO, koju je s nestrpljenjem očekivalo gotovo 90 posto makedonskih građana.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Još do prije nekih dvije godine Makedonija je bila sigurna nova članica NATO-a, a hrvatski novinari s nevjericom su slušali “iz prve ruke” kako Makedonija ima veće šanse za poziv u članstvo od Hrvatske i Albanije. Najveći makedonski plus bila je reforma oružanih snaga koja je pod patronatom Amerikanaca provedena doista dobro. Ipak, krajem 2007. godine sve se glasnije počelo govoriti da bi se toj pozivnici mogla ispriječiti Grčka. A u travnju ove godine, na summitu NATO-a u Bukureštu, stigao je hladan tuš. Pozvane su samo Hrvatska i Albanija, a Makedonci su dobili tek košaricu. Otvorena pitanja sa susjedima i nestabilna sigurnosna unutarnja situacija dovoljni su da odvrate uvijek oprezne ulagače. Grčka osporava Makedoniji ustavno ime smatrajući da je Makedonija zapravo zemljopisni pojam. Službeni grčki stav kaže da 51 posto tog zemljopisnog pojma pripada Grčkoj, devet posto Bugarskoj, a 38 posto “bivšoj jugoslavenskoj državi”. “Vlasti u Makedoniji i dalje inzistiraju da se na grčki dio Makedonije gleda kao okupirani teritorij. Dok službene vlasti javno govore kako nemaju teritorijalnih pretenzija prema Grčkoj, prije nekoliko tjedana premijer se iz Skoplja fotografirao ispred karte ”Velike Makedonije“ u kojoj su bili dijelovi sjeverne Grčke i drugog grada po veličini u Grčkoj, Thessalonikija”, objasnila je grčka ministrica. “Ako Makedonija sada ne uđe u NATO, moram vam reći kako ne vjerujem da će vaša zemlja postojati desetljeće poslije”, upozorio je u jednom intervjuu krajem ožujka Edward Joseph iz Međunarodne krizne skupine. Osim vanjskih problema posljedice rata iz 2001. godine i dalje se osjećaju. Još donedavno makedonska vlast nije mogla doprijeti do svakog kutka zemlje, pa tako ni do prstena koji su nedaleko od glavnog grada Skoplja držale lokalne albanske vođe. Danas je situacija ipak nešto lakša, iako manjih čarki ima i danas. I to je jedan od razloga zbog čega je Makedonija tako željela ući u NATO.

Vjerojatno se Makedoncima nije moglo dogoditi puno gorih stvari od ovogodišnjeg uskraćivanja pozivnice za članstvo u NATO, koju je s nestrpljenjem očekivalo gotovo 90 posto makedonskih građana.

Još do prije nekih dvije godine Makedonija je bila sigurna nova članica NATO-a, a hrvatski novinari s nevjericom su slušali “iz prve ruke” kako Makedonija ima veće šanse za poziv u članstvo od Hrvatske i Albanije. Najveći makedonski plus bila je reforma oružanih snaga koja je pod patronatom Amerikanaca provedena doista dobro. Ipak, krajem 2007. godine sve se glasnije počelo govoriti da bi se toj pozivnici mogla ispriječiti Grčka. A u travnju ove godine, na summitu NATO-a u Bukureštu, stigao je hladan tuš. Pozvane su samo Hrvatska i Albanija, a Makedonci su dobili tek košaricu. Otvorena pitanja sa susjedima i nestabilna sigurnosna unutarnja situacija dovoljni su da odvrate uvijek oprezne ulagače. Grčka osporava Makedoniji ustavno ime smatrajući da je Makedonija zapravo zemljopisni pojam. Službeni grčki stav kaže da 51 posto tog zemljopisnog pojma pripada Grčkoj, devet posto Bugarskoj, a 38 posto “bivšoj jugoslavenskoj državi”. “Vlasti u Makedoniji i dalje inzistiraju da se na grčki dio Makedonije gleda kao okupirani teritorij. Dok službene vlasti javno govore kako nemaju teritorijalnih pretenzija prema Grčkoj, prije nekoliko tjedana premijer se iz Skoplja fotografirao ispred karte ”Velike Makedonije“ u kojoj su bili dijelovi sjeverne Grčke i drugog grada po veličini u Grčkoj, Thessalonikija”, objasnila je grčka ministrica. “Ako Makedonija sada ne uđe u NATO, moram vam reći kako ne vjerujem da će vaša zemlja postojati desetljeće poslije”, upozorio je u jednom intervjuu krajem ožujka Edward Joseph iz Međunarodne krizne skupine. Osim vanjskih problema posljedice rata iz 2001. godine i dalje se osjećaju. Još donedavno makedonska vlast nije mogla doprijeti do svakog kutka zemlje, pa tako ni do prstena koji su nedaleko od glavnog grada Skoplja držale lokalne albanske vođe. Danas je situacija ipak nešto lakša, iako manjih čarki ima i danas. I to je jedan od razloga zbog čega je Makedonija tako željela ući u NATO.

Autor: Saša Vejnović
17. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close