Vijest da će ruski naftni div Lukoil na tržištu naftnih derivata Bosne i Hercegovine ponuditi znatno jeftinije cijene goriva od postojećih te tako ugroziti poziciju glavnih oprskrbljivača, prije svega hrvatske Ine, izazvala je golem medijski interes za namjere te kompanije.

Komercijalni direktor Lukoila Sarajevo Alena Hrkovića iznenadio je upit za koliko će biti jeftiniji u odnosu na postojeće cijene. “Ma pustite priče da ćemo ići s dampinškim cijenama. Nastojat ćemo biti konkurentni i cijenom i kvalitetom. Želimo biti zdrava konkurencija, i to je sve što vam mogu reći”, kaže Hrković za Poslovni dnevnik. Lukoil je registrirao tvrtku u Sarajevu početkom godine. Osnivač poduzeća u Sarajevu je Lukoil Europa Holding iz Amsterdama, koji je kao tvrtka kćer koncerna iz Rusije zadužen i za bh. tržište. Lukoil posluje u 32 zemlje i kontrolira 1,2 posto svjetskih rezervi nafte. Kompanija ima 237.000 zaposlenih i oko 15.000 benzinskih pumpi, od čega 5500 u Europi te čak 2800 u SAD-u. U prošloj godini ostvarila je prihod od 90 milijardi dolara. Lukoil je prisutan i u zemljama regije; Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Sarajevski Lukoil intenzivno radi na uspostavljanju veleprodajne i maloprodajne mreže u Bosni i Hercegovini. Imaju samo 12 uposlenih, a ovisno o uvjetima na tržištu otvarat će nova radna mjesta. “Osim veleprodajne logistike namjeravamo investirati i u mrežu vlastitih benzinskih pumpi, bilo gradnjom, bilo kupnjom postojećih objekata”, kaže Hrković. Na tržište BiH Lukoil će plasirati naftne derivate iz svojih rafinerija u Bugarskoj, Rumunjskoj i Turskoj. Tvrtka očekuje i znatne rezultate u segmentu petrokemije u farmaceutskoj i kemijskoj industriji te u plasmanu bitumena. “Imamo interes i za istraživanja nafte gdje smo spremni staviti na raspolaganje svoje kapacitete”, kaže Hrković. Na koji način se žele uključiti u istraživanja nafte u BiH Hrković nije mogao definirati. Budući da je sarajevski Energoinvest od vlade Federacije dobio rješenje za istraživanje potencijalnih ležišta nafte u Federaciji BiH, zanimalo nas je hoće li se javiti na natječaj za izbor strateškog partnera kojeg namjerava objaviti sarajevska kompanija.

“Mi smo načelno zainteresirani za istraživanja potencijalnih nalazišta nafte, no hoćemo li u taj posao ući kao strateški partneri Energoinvesta i hoćemo li se prijaviti na taj natječaj odlučit će se na višim razinama”, kaže Hrković. Naš sugovornik opovrgnuo je i medijske tvrdnje da je Lukoil vlasnik ruske naftne kompanije Zarubrežnjeft čija je tvrtka Naftegazinkor prošle godine kupila rafineriju nafte u Bosanskom Brodu i rafineriju ulja u Modriči te da će preko tih kompanija dobiti posao istraživanja ležišta nafte u Republici Srpskoj. “To je netočno. Nemamo nikakve vlasničke veze s Zarubrežnjeftom niti s brodskom rafinerijom”, kaže Hrković. Iako smo u bosanskobrodskoj rafineriji pokušali dobiti komentar tvrdnje da Lukoil u BiH zapravo neće prodavati njihovo gorivo, u tome nismo uspjeli. Dolazak ruskog naftnog giganta Lukoila u BiH trebao bi rezultirati pojačanom konkurencijom i boljom opskrbom tržišta naftnim derivatima, slažu se naftni stručnjaci. Predsjednika Sekcije prometnika naftnih derivata u FBiH Izudin Ahmetović kaže da je otvorenje Lukoilova poduzeća u BiH dobitak za kupce jer će biti poboljšana opskrbljenost tržišta, odnosno naftni derivati stizat će iz više pravaca i od više opskrbljivača.

Dolazak Lukoila ublažava monopol

Vojin Mitrović, predsjednik Udruženja vlasnika benzinskih crpki u RS, nada se, pak, kako će pojava Lukoila doprinijeti ublažavanju monopola na domaćem tržištu. “Vjerujem da će se veliki proizvođači, a prije svega hrvatska INA koja kontrolira više od 60 posto bh. tržišta, sada drugačije ponašati prema distributerima, a samim tim i prema potrošačima. Očekujem, prije svega, da će provizija od 90 do 100 dolara po toni koju INA naplaćuje distributerima biti manja, odnosno primjerena prilikama”, kazao je Mitrović za jedan banjalučki list. Dodao je kako je provizija mađarske naftne kompanije MOL iznosi 20 dolara po toni, što je jasan pokazatelj monopolskog ponašanja hrvatske tvrtke.