Nakon velikog pada cijene nafte u ponedjeljak od deset posto, na 96,37 dolara, najvećeg pada od 2001. godine, u utorak je cijena malo porasla, na 99 dolara, u očekivanju prihvaćanja plana američke vlade o pomoći financijskom sektoru. O ishodu plana ovisit će i dalje kretanje cijena nafte, kao i ostalih roba, procjenjuje Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

Novi plan
“Premda je zbog obujma krize potrebno imati kristalnu kuglu, može se procijeniti da će s nastavkom krize, produbljivanjem recesije i padom potražnje u SAD-u doći i do daljnjeg pada cijene sirove nafte”, kaže Dekanić. Ključ krize je u SAD-u, a usvoji li se do kraja tjedna američki plan o pomoći, može se očekivati da će cijene nafte oscilirati između 80 i 100 dolara. Dekanić ipak očekuje smirivanje na financijskim tržištima jer je američka vlada već uložila oko 300 milijardi dolara kao prethodnicu “velikom planu” vrijednom 700 milijardi. Pad cijena nafte smanjenim će profitima prvo pogoditi naftnu industriju, a posljedice će trpiti i zemlje izvoznice nafte. Dekanić ipak misli da neće doći do takvog pada potražnje koji bi cijene nafte pogurao prema dolje za dvadeset ili više dolara. “To bi bila stvarno jaka recesija, koju će vlade ipak nastojati spriječiti”, kaže Dekanić.

Pad cijene žita
U utorak su cijene zlata, jednog od uobičajenih utočišta u kriznim vremenima, oscilirale oko 892 dolara po unci, oko jedan posto manje nego prethodnog dana. U tom rasponu kretat će se trgovina dok se ne usvoji američki plan, rekao je Bloombergu Afshin Nabavi, potpredsjednik švicarske tvrtke MKS Finance koja trguje zlatom. Prema njegovim riječima, kad se tržište stabilizira, cijena unce mogla bi otići i iznad 1000 dolara. Strah od recesije i pada potražnje gurnuo je na dolje i platinu i bakar. Platina je na londonskoj je burzi u utorak pala na 994 dolara po unci, prvi put ispod 1000 dolara od 2006. godine. Bakar je u posljednja tri mjeseca doživio najveći pad u posljednjih dvadesetak godina. Pao je oko 4,2 posto na 6170 dolara za metričku tonu.

Cijene žitarica ublažila je najava dobre žetve, ali ih je prema dolje pogurala i financijska kriza. Ipak, zbog aktualne krize Reutersov indeks CRB, koji pokriva žitarice, pao je u utorak 5,9 posto, najviše u nekoliko proteklih desetljeća. “Slom napuhanih cijena na burzama, previše spekulacija i kompliciranih instrumenata, vratit će nas vrijednostima rada, proizvodnje i poštenog trgovanja”, kaže naftni stručnjak Davor Štern. “Cijena proizvodnje barela kreće se od 30 do 35 dolara. Sve iznad je virtualno trgovanje”, rekao je Štern.