Nitko američkog predsjednika Baracka Obamu ne može optužiti da se ulaguje korporativnoj Americi. Od svog odmicanja od pohlepnika s Wall Streeta do kritika upućenih proizvođačima automobila, Obama i njegov tim malo su učinili kako bi sakrili svoje nepovjerenje u veliki biznis, osim kada je u pitanju vrlo velika i vrlo utjecajna tehnološka kompanija.

U Googleu, kompaniji koja godišnje od oglašavanja zaradi 22 milijarde dolara, Obama je čini se našao srodan korporativni duh. Googleovi čelnici, koje predvode predsjednik Uprave Eric Schmidt i suosnivači Sergey Brin i Larry Page, zastrašujuće su pametni i samouvjereni (kao i sam predsjednik) i unatoč sve većoj snazi njihove kompanije opisuju se kao sluge potrošača. “Ono što dijelimo je vjera u korjenitu promjenu svijeta od dna prema gore, a ne obratno”, kazao je Obama Googleovim zaposlenicima za posjeta njegovu sjedištu u Mountain Viewu u Kaliforniji 2007. godine. Googleovi menadžeri i zaposlenici bili su jedni od najvećih financijera Obamine predsjedničke kampanje, financirajući je s oko 803.000 dolara. Među korporativnim osobljem samo su zaposlenici Goldman Sachsa i Microsofta dali više. Schmidt je aktivno pomagao kandidatu i služio mu kao neformalni ekonomski savjetnik. Zbog toga što su kompanije i administracija tako slični u razmišljanjima, nije bilo iznenađenje kada su Googleovi dužnosnici nakon Obamine pobjede na predsjedničkim izborima preuzeli uloge u novoj administraciji. Pored toga Googleov novi pristup Washingtonu u oči upada zbog dva razloga: Obama i njegov tim se ponose u održavanju razdaljine između njih i korporacija – prije nego je preuzeo dužnost predsjednik, obećao je kako će zatvoriti “pokretna vrata” (fenomen gdje osobe cirkuliraju između dužnosti u industriji i dužnosti u vladi s kojih utječu na industriju). U međuvremenu, Google svoje operacije u Washingtonu voli prikazati kao kvaziakademsko istraživanje koje je iznad političkih nesuglasica. Političari i članovi njihova osoblja često ostanu iznenađeni činjenicom da mi ne djelujemo uvijek onako kako djeluju druge kompanije”, kaže Bob Boorstin, bivši pisac govora za bivšeg predsjednika Billa Clintona. “Ono što mi nudimo je tehnološka ekspertiza… To je kompanija koja je ‘think-tank’, ili ‘think-tank’ koji je kompanija”, kaže Boorstin. Ili je Google vrlo naivan glede svoje uloge u Washingtonu ili misli da su naivni svi ostali. Ipak, niti su Obamini antikorporativni stavovi niti Googleova suprotnost vođenju “uobičajene politike” stali između bliske suradnje dva stožera. Schmidt tako sjedi u Obaminu savjetničkom vijeću za znanost i tehnologiju, dok su se mnogi bivši zaposlenici Googlea pridružili administraciji preuzevši različite uloge.