EN DE

Konačna trasa Južnog toka poznata u rujnu

Autor: Rato Petković
19. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

U Srbiji se boje da će Gazprom izigrati dogovor i prebaciti plinovod u Rumunjsku

Još uvijek nije utvrđena točna trasa plinova Južni tok kojim ruska tvrtka Gazprom namjerava transportirati plin do Italije, za što je posebno zainteresirana Srbija. Tamošnja vlada omogućila je ruskoj kompaniji Gazpromnjeft da s većinskim udjelom uđe u Naftnu industriju Srbije pod povoljnim financijskim uvjetima. To je bio njezin ustupak za obećanu izgradnju magistralnog plinovoda koji je za Srbiju, u energetskom pogledu, od izuzetne važnosti, jer se na tom energentu pravi razvojna stategija cjelokupnog gospodarstva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Studija izvodljivosti
Ruska kompanija Gazprom, koja je s talijanskim Enijem dogovorila gradnju Južnog toka, obećala je srpskoj vladi da će plinovod prolaziti kroz tu državu, ali realizacija tog projekta još uvijek je neizvjesna. Predviđa se da će tako biti do rujna, do kada u ruskoj kompaniji treba biti završena studija izvodljivosti, na temelju koje će biti procijenjena isplativost izgradnje plinovoda i definiran njegov pravac. Sve do tada u igri su mnogobrojne spekulacije zbog kojih u Srbiji strahuju da bi u konačnici mogli ostati kratkih rukava. Dok Gazprom ne napravi definitivnu studiju izvodljivosti medijima je ostavljen prostor za ucrtavanje pravca plinovoda na “svoju ruku”.U Moskvi je prošlog tjedna sklopljen sporazum s mađarskom stranom prema kojem bi Južni tok prolazio kroz tu državu. Ta okolnost, kao i nesiguran transport ruskog plina preko Ukrajine, povećava nadu da će Južni tok, čija gradnja treba biti završena najranije do 2013. godine, jednim svojim dijelom ipak prolaziti kroz Srbiju. Prilikom potpisivanja energetskog sporazuma s Moskvom, koji osim naftnog dijela obuhvaća i izgradnju plinovoda, Beogradu je obećan kapacitet od najmanje 15 milijuna kubičnih metara godišnje, što predstavlja donju granicu koja zadovoljava srpske apetite. Prema sporazumu, Gazprom i Srbijagas su već trebali osnovati zajedničko poduzeće u čijoj nadležnosti bi bila izgradnja plinovoda kroz Srbiju, ali je taj posao dva puta odlagan na zahtjev ruskog partnera, što stvara plodno tle za spekulacije da od gradnje neće biti ništa, pa do mogućnosti da plinovod zaobiđe Srbiju tako što bi išao preko Rumunjske, dok bi Srbija dobila krak, koji ne bi imao tranzitno značenje. Upitno je isplati li se Gazpromu da preko Srbije, koja godišnje troši 2,2 milijarde kubičnih metara plina, ide magistralni pravac ili preko Rumunjske u kojoj je potrošnja daleko veća.

Još uvijek nije utvrđena točna trasa plinova Južni tok kojim ruska tvrtka Gazprom namjerava transportirati plin do Italije, za što je posebno zainteresirana Srbija. Tamošnja vlada omogućila je ruskoj kompaniji Gazpromnjeft da s većinskim udjelom uđe u Naftnu industriju Srbije pod povoljnim financijskim uvjetima. To je bio njezin ustupak za obećanu izgradnju magistralnog plinovoda koji je za Srbiju, u energetskom pogledu, od izuzetne važnosti, jer se na tom energentu pravi razvojna stategija cjelokupnog gospodarstva.

Studija izvodljivosti
Ruska kompanija Gazprom, koja je s talijanskim Enijem dogovorila gradnju Južnog toka, obećala je srpskoj vladi da će plinovod prolaziti kroz tu državu, ali realizacija tog projekta još uvijek je neizvjesna. Predviđa se da će tako biti do rujna, do kada u ruskoj kompaniji treba biti završena studija izvodljivosti, na temelju koje će biti procijenjena isplativost izgradnje plinovoda i definiran njegov pravac. Sve do tada u igri su mnogobrojne spekulacije zbog kojih u Srbiji strahuju da bi u konačnici mogli ostati kratkih rukava. Dok Gazprom ne napravi definitivnu studiju izvodljivosti medijima je ostavljen prostor za ucrtavanje pravca plinovoda na “svoju ruku”.U Moskvi je prošlog tjedna sklopljen sporazum s mađarskom stranom prema kojem bi Južni tok prolazio kroz tu državu. Ta okolnost, kao i nesiguran transport ruskog plina preko Ukrajine, povećava nadu da će Južni tok, čija gradnja treba biti završena najranije do 2013. godine, jednim svojim dijelom ipak prolaziti kroz Srbiju. Prilikom potpisivanja energetskog sporazuma s Moskvom, koji osim naftnog dijela obuhvaća i izgradnju plinovoda, Beogradu je obećan kapacitet od najmanje 15 milijuna kubičnih metara godišnje, što predstavlja donju granicu koja zadovoljava srpske apetite. Prema sporazumu, Gazprom i Srbijagas su već trebali osnovati zajedničko poduzeće u čijoj nadležnosti bi bila izgradnja plinovoda kroz Srbiju, ali je taj posao dva puta odlagan na zahtjev ruskog partnera, što stvara plodno tle za spekulacije da od gradnje neće biti ništa, pa do mogućnosti da plinovod zaobiđe Srbiju tako što bi išao preko Rumunjske, dok bi Srbija dobila krak, koji ne bi imao tranzitno značenje. Upitno je isplati li se Gazpromu da preko Srbije, koja godišnje troši 2,2 milijarde kubičnih metara plina, ide magistralni pravac ili preko Rumunjske u kojoj je potrošnja daleko veća.

Regionalno skladište
Za sada se zna da će plinovod iz Bugarske imati tri kraka. Jedan će ići prema Grčkoj, drugi prema Srbiji, dok treći još nije poznat. U Beogradu se ne skriva nezadovoljstvo što je Gazprom ugovorio s Mađarima izgradnju skladišta plina kapaciteta 1,3 milijarde kubičnih metara što znači da skladište u Banatskom Dvoru neće imati regionalno značenje.

Financiranje

Nabucco nije više prioritet
Izgradnja plinovoda Nabucco isključena je s liste prioriteta Europske unije u koje je spremna uložiti pet milijardi eura. Prema ocjeni stručnjaka, isključivanje Nabucca – koji Europu treba povezati s kaspijskom regijom zaobilazeći Rusiju – s liste prioritetnih zadataka odlaže njegovu realizaciju i uvećava važnost Južnog toka.

Manje novca za plinovod
Nabucco je svrstan u stavku “Južni plinski koridor” koja obuhvaća niz energetskih projekata na jugu Europe. EU je namjeravala da za financiranje izgradnje Nabucca izdvoji 250 milijuna eura, ali je iznos naknadno smanjen na 50 milijuna.




Autor: Rato Petković
19. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close