Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Koga briga za odljev mozgova s Wall Streeta

Autor: Poslovni.hr
26. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Fortune piše kako unatoč potresima na financijskom tržištu tvrtke neće imati problema s pronalaskom kvalitetnih kadrova

Nema straha za eventualni odljev mozgova s Wall Streeta bez obzira na ograničenja prihoda čelnih ljudi financijskih tvrtki koje je nametnuo Washington. U četvrtak je Bijela kuća isplatila Kennethu Feinbergu, američkom odvjetniku specijaliziranom za reviziju plaća u bankama i drugim institucijama kojima je pomogla savezna vlada, naknade za dokument koji je raskrinkao i ugrozio mnoge.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Upravo se njime predviđa ograničenje plaća za čelnike sedam tvrtki kojima je Vlada odobrila poseban plan sanacije. Osim toga, zahvaljujući njegovoj reviziji, američka središnja banka je odlučila analizirati praksu isplate plaća i nagrada u još 28 tvrtki, što je oglasilo sve alarme na Wall Streetu.Kritičari upozoravaju da će ograničenja plaća u financijskim institucijama otežati novo zapošljavanje i zadržavanje talentiranih zaposlenika. Strahuje se da će institucije poput AIG, Bank of America i Citigroupa ostati bez svojih najbolji ljudi, a postavlja se pitanje kako će, tako obezglavljene, vratiti desetke milijardi dolara koje su im “posudili” američki porezni obveznici.Ipak, nije sve tako crno, jer su upravo ti uglađeni zaposlenici u dizajnerskim odijelima, sjedeći u svojim ogromnim luksuznim uredima, glavni krivci što su Citigroup, Bank of America i Merrill Lynch samo u prošloj godini utržili ukupno 51 milijardu dolara gubitaka. Iako su vodili tvrtke u petoj brzini prema samom dnu, odlučili su se za taj “uspjeh” nagraditi s ni više ni manje nego izdašnim bonusima od 12 milijardi dolara, kako je pokazala analiza odvjetnika Feinberga s početka priče.Čak i letimičan pogled u Feinbergove podatke sugerira da u ovim vremenima, izuzetno bremenitima za ekonomske politiku, kompenzacije za djelatnike institucija koji su najodgovorniji za krizu, nemaju ama baš nikakvog smisla, niti su u kooperaciji s financijskim pokazateljima tih institucija. No, bez obzira na sve potrese na tržištu, pa i na to ograničenje plaća, teško je zamisliti da će tvrtke imati problema sa pronalaskom novih kadrova na tržištu rada, kažu stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT). Nezaposlenost u Sjedinjenim Državama je dvostruko veća nego u prosincu 2007. godine, kada je recesija službeno počela. Prema američkom Državnom zavodu za statistiku, zaposlenost u osiguravateljskim kućama u SAD-u pala je za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, a samo u središtu zbivanja, New Yorku, za čak 14 posto. U takvim okolnostima teško je očekivati da će neki od potencijalnih zaposlenika odbiti posao u financijskim institucijama zbog ograničenja plaća i bonusa, jer ako se želi dokazati može to učiniti vraćajući nagomilane dugove.

Nema straha za eventualni odljev mozgova s Wall Streeta bez obzira na ograničenja prihoda čelnih ljudi financijskih tvrtki koje je nametnuo Washington. U četvrtak je Bijela kuća isplatila Kennethu Feinbergu, američkom odvjetniku specijaliziranom za reviziju plaća u bankama i drugim institucijama kojima je pomogla savezna vlada, naknade za dokument koji je raskrinkao i ugrozio mnoge.

Upravo se njime predviđa ograničenje plaća za čelnike sedam tvrtki kojima je Vlada odobrila poseban plan sanacije. Osim toga, zahvaljujući njegovoj reviziji, američka središnja banka je odlučila analizirati praksu isplate plaća i nagrada u još 28 tvrtki, što je oglasilo sve alarme na Wall Streetu.Kritičari upozoravaju da će ograničenja plaća u financijskim institucijama otežati novo zapošljavanje i zadržavanje talentiranih zaposlenika. Strahuje se da će institucije poput AIG, Bank of America i Citigroupa ostati bez svojih najbolji ljudi, a postavlja se pitanje kako će, tako obezglavljene, vratiti desetke milijardi dolara koje su im “posudili” američki porezni obveznici.Ipak, nije sve tako crno, jer su upravo ti uglađeni zaposlenici u dizajnerskim odijelima, sjedeći u svojim ogromnim luksuznim uredima, glavni krivci što su Citigroup, Bank of America i Merrill Lynch samo u prošloj godini utržili ukupno 51 milijardu dolara gubitaka. Iako su vodili tvrtke u petoj brzini prema samom dnu, odlučili su se za taj “uspjeh” nagraditi s ni više ni manje nego izdašnim bonusima od 12 milijardi dolara, kako je pokazala analiza odvjetnika Feinberga s početka priče.Čak i letimičan pogled u Feinbergove podatke sugerira da u ovim vremenima, izuzetno bremenitima za ekonomske politiku, kompenzacije za djelatnike institucija koji su najodgovorniji za krizu, nemaju ama baš nikakvog smisla, niti su u kooperaciji s financijskim pokazateljima tih institucija. No, bez obzira na sve potrese na tržištu, pa i na to ograničenje plaća, teško je zamisliti da će tvrtke imati problema sa pronalaskom novih kadrova na tržištu rada, kažu stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT). Nezaposlenost u Sjedinjenim Državama je dvostruko veća nego u prosincu 2007. godine, kada je recesija službeno počela. Prema američkom Državnom zavodu za statistiku, zaposlenost u osiguravateljskim kućama u SAD-u pala je za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, a samo u središtu zbivanja, New Yorku, za čak 14 posto. U takvim okolnostima teško je očekivati da će neki od potencijalnih zaposlenika odbiti posao u financijskim institucijama zbog ograničenja plaća i bonusa, jer ako se želi dokazati može to učiniti vraćajući nagomilane dugove.

Autor: Poslovni.hr
26. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close