Nove demokracije koje su prihvatile slobodno tržište nakon godina snažnog rasta suočavaju se s najtežom krizom do sada. “Zapadne banke i kompanije u središnjoj Europi godinama su ostvarivale velike profite, a sada se suzdržavaju podržati nas”, kaže Daniel Bebesy, ekonomski analitičar pri najvećoj stranoj banci u Mađarskoj. “Ako jedna od naših zemalja propadne, to će postati zarazno. Svjedočit ćemo domino-efektu”, kaže Bebesy.

Bebesyjeve nimalo optimistične vizije naglog porasta zaduženosti, ekonomskog pada i političke konfuzije mogle bi biti preuveličane. No nove demokracije i tržišne ekonomije u regiji 2009. su svjedočile grubom buđenju, najvećem šoku od prelaska sa sovjetskoga komunizma na zapadni kapitalizam u posljednjih 20 godina. “Nema sumnje da je regija u dubokoj krizi”, objavila je Europska banka za obnovu i razvoj prošlog tjedna, dodavši kako je to najgori pad “ouputa” od velike recesije koja je došla nakon kraja komunizma. Financijska i ekonomska kriza došla je sa zapada, no najteže je pogodila istok. Nakon godina rasta koji je daleko nadmašio stope rasta na zapadu, vlade u Mađarskoj, Letoniji i Rumunjskoj su pale, ekonomije su zapale u krizu, a državni čelnici su u pomoć morali pozvati Međunarodni monetarni fond, čiji su zajmovi bili uvjetovani velikim proračunskim rezovima. Sjedinjene Države i zapadna Europa ove su godine svjedočili povratku države, nacionalizaciji banaka i autokompanija te kupovanju loših dugova i toksične imovine novcem poreznih obveznika. No u istočnoj Europi države su male i slabe, a banke u rukama zapadnih vlasnika. Izvori za borbu s krizom su tanki. Zapad može posegnuti za fiskalnim stimulacijama. Istok si to ne može priuštiti. “Kriza signalizira neizbježan kraj političkog i ekonomskog ciklusa kojemu je središnja Europa svjedočila od 1989. godine”, napisao je nedavno češki politolog Jacques Rupnik u osmrtnici neoliberalne ekonomije u regiji. Mađarski znanstvenik Pal Tamas tvrdi da su problemi još veći. “Ovo nije financijska kriza kao u zapadnoj Europi. Ovdje imamo fundamentalnu krizu, pomicanje paradigmi. Dvadesetogodišnja tranzicija koja je počela padom komunizma došla je svome kraju. Model koji je bio primjenjivan protekla dva desetljeća je završio”, kaže Tamas. Revolucija iz 1989. donijela je gubitnike i pobjednike. Gubitnici su bili stariji, siromašni i slabo obrazovani, mali gradovi i ruralno stanovništvo, istočni dijelovi zemalja. Pobjednici su bili visokoobrazovani, metropole, fleksibilne mlađe generacije kojima su se pružile nove mogućnosti poput kupnje stana, novoga zapadnoeuropskog auta, skijanja u Austriji ili ljetovanja u Hrvatskoj. Ta nova srednja klasa, temelj nove demokracije, sada je prvi put pogođena nakon pada komunizma.