Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Građevinari u regiji strahuju od jeseni

Autor: Darko Bičak; Rato Petković; Milan Šutalo
19. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako je u prvom polugodištu već došlo do usporavanja građevinskih djelatnosti u regiji, pravi udar tek slijedi

Gospodarska kriza je u regiji najviše pogodila građevinski sektor i na njega vezane djelatnosti. No dok će u Srbiji zbog zastoja građevinske djelatnosti posao izgubiti oko 10.000 radnika, a građevinarstvo u BiH se održava na životu samo zahvaljujući poslovima u inozemstvu, opseg građevinskih radova u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci pao je svega 2,1 posto, a tvrtke su u polugodišnjim rezultatima u pravilu imale dobit, a neke i znatan rast.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pesimistične prognoze
Ingra je prijavila operativnu dobit od 3,6 milijuna kuna, a Dalekovodu je s ostvarenih 22,9 milijuna kuna dobit, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, porasla za 20 posto. Rast neto dobiti u odnosu na prvo polugodište 2008. godine od 33 posto upisao je IGH s iznosom od 51,3 milijuna kuna. Tehnika je u prvih pola godine ostvarila neto dobit od 6,8 milijuna kuna, što je pad od 60 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali svejedno je u pozitivi. Te su tvrtke zabilježile dobre rezultate ponajprije zahvaljujući velikim državnim investicijama. No s odlaskom Ive Sanadera početkom srpnja obustavljeni su svi značajniji infrastrukturni projekti u Hrvatskoj, što će se drastično odraziti na financijske pokazatelje hrvatskih građevinara u drugom polugodištu. U prvom tromjesečju zabilježen je pad prodaje stanova od 60 posto, a nemogućnost prodaje, recesija i bankovne restrikcije zaustavile su visokogradnju. Proizvođači cementa govore o padu od 25 posto, a industrija opeke o 30-50 posto manjim isporukama od lanjskih. U prvom polugodištu nije bilo većih otpuštanja u građevinskom sektoru, no prognoze za nastavak godine nisu tako optimistične. Posljedice krize mnogo su teže u Srbiji gdje je proizvodnja opeke manja za 70, keramičkih proizvoda za 50, a cementa za 30 posto. Goran Dugandžija, predsjednik grupacije visokogradnje, kaže da su proizvođači građevinskog materijala zagušeni proizvedenim zalihama, koje nemaju kome prodati, a više nemaju ni slobodnog prostora u kojima bi ga mogli skladištiti. Zbog zastoja u građevinskoj djelatnosti do kraja godine će bez posla ostati više od 10.000 građevinskih radnika, odnosno 15 posto njihova ukupnoga broja. Osim tvrtki koje se bave gradnjom stanova u krizi su i poduzeća za održavanje cestovne mreže. Njima država duguje oko 320 milijuna eura na ime obavljenih radova. Slaba prodaja stanova pogodila je i agencije koje se bave prometom nekretnina.

Gospodarska kriza je u regiji najviše pogodila građevinski sektor i na njega vezane djelatnosti. No dok će u Srbiji zbog zastoja građevinske djelatnosti posao izgubiti oko 10.000 radnika, a građevinarstvo u BiH se održava na životu samo zahvaljujući poslovima u inozemstvu, opseg građevinskih radova u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci pao je svega 2,1 posto, a tvrtke su u polugodišnjim rezultatima u pravilu imale dobit, a neke i znatan rast.

Pesimistične prognoze
Ingra je prijavila operativnu dobit od 3,6 milijuna kuna, a Dalekovodu je s ostvarenih 22,9 milijuna kuna dobit, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, porasla za 20 posto. Rast neto dobiti u odnosu na prvo polugodište 2008. godine od 33 posto upisao je IGH s iznosom od 51,3 milijuna kuna. Tehnika je u prvih pola godine ostvarila neto dobit od 6,8 milijuna kuna, što je pad od 60 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali svejedno je u pozitivi. Te su tvrtke zabilježile dobre rezultate ponajprije zahvaljujući velikim državnim investicijama. No s odlaskom Ive Sanadera početkom srpnja obustavljeni su svi značajniji infrastrukturni projekti u Hrvatskoj, što će se drastično odraziti na financijske pokazatelje hrvatskih građevinara u drugom polugodištu. U prvom tromjesečju zabilježen je pad prodaje stanova od 60 posto, a nemogućnost prodaje, recesija i bankovne restrikcije zaustavile su visokogradnju. Proizvođači cementa govore o padu od 25 posto, a industrija opeke o 30-50 posto manjim isporukama od lanjskih. U prvom polugodištu nije bilo većih otpuštanja u građevinskom sektoru, no prognoze za nastavak godine nisu tako optimistične. Posljedice krize mnogo su teže u Srbiji gdje je proizvodnja opeke manja za 70, keramičkih proizvoda za 50, a cementa za 30 posto. Goran Dugandžija, predsjednik grupacije visokogradnje, kaže da su proizvođači građevinskog materijala zagušeni proizvedenim zalihama, koje nemaju kome prodati, a više nemaju ni slobodnog prostora u kojima bi ga mogli skladištiti. Zbog zastoja u građevinskoj djelatnosti do kraja godine će bez posla ostati više od 10.000 građevinskih radnika, odnosno 15 posto njihova ukupnoga broja. Osim tvrtki koje se bave gradnjom stanova u krizi su i poduzeća za održavanje cestovne mreže. Njima država duguje oko 320 milijuna eura na ime obavljenih radova. Slaba prodaja stanova pogodila je i agencije koje se bave prometom nekretnina.

Rigidne banke
“Stanje u građevinskom sektoru u BiH je katastrofalno. Posla je za 40 posto manje nego u istom razdoblju lani”, kaže Dženana Avdić, tajnica građevinskog sektora pri Gospodarskoj komori FBiH. Avdić kaže kako u BiH nema novih investicija, završavaju se samo započeti objekti, dok su na mnogima radovi obustavljeni. Banke ne žele kreditirati građevinske kompanije, mnoge tvrtke su pred kolapsom, a jedna od najvećih, sarajevska Hidrogradnja, u prvih šest mjeseci imala je gubitak od 2,5 milijuna KM. Građevinske tvrtke pokušavaju preživjeti tražeći posao na inozemnim tržištima, uglavnom afričkom, ali i njemačkom, pa i na tržištu Hrvatske gdje mnoge kompanije iz BiH registriraju svoje tvrtke kćeri.

Štednja

Sve skromniji unajmljivači
U Srbiji inozemne tvrtke napuštaju zakupljene velike poslovne prostore i sele se u manje. Iako su iznajmljivači stanova i poslovnog prostora snizili cijene za 30 do 40 posto, mnogi izgrađeni objekti zjape prazni jer nema zainteresiranih kupaca ni unajmljivača.

Autor: Darko Bičak; Rato Petković; Milan Šutalo
19. kolovoz 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close