EN DE

Globalni slom ne zaobilazi ni bogati Dubai

Autor: Poslovni.hr
18. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —

Fortune piše o usponu najbogatijeg emirata Ujedinjenih Arapskih Emirata i kreditnoj krizi koja pruža izazov njegovim čvrstim temeljima napretka

Dok su rastuće cijene nafte poslijednjih godina obogatile regiju Perzijskog zaljeva, član Ujedinjenih Arapskih Emirata Dubai postao je utjelovljenje svjetskog izobilja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sada je čak i taj naglo rastući grad postao žrtva kreditne krize. Za razliku od većine svojih susjeda, Dubai gotovo da nema nafte i zemnog plina. I kako je napredovao? Pa, imao je nešto bolje od ugljikovodika: vizionarskog vladara – šeika Mohammed bin Rashid al Maktouma. Šeik Mo, kako ga zovu njegovi štovatelji, shvatio je da ekonomski razvoj zahtijeva tri potporna stupa – kapital, stručnost i ambiciju. Kapital je uglavnom povukao iz bogatstva koje su susjedne države stvorile fosilnim gorivom. Stručnost je došla od radnika uvezenih iz svih dijelova svijeta – u Dubaiju se ne morate truditi govoriti arapski. Vozači taksija su Pakistanci, a arhitekti Britanci. Ambicija je bila pretvoriti Dubai i u poslovno središte i u igralište za milijardere. I upalilo je. Prihodi od nafte čine manje od šest posto bruto društvenog proizvoda Dubaija. S druge strane, grad ima najvišu zgradu, najveću luku i najveći aerodrom na svijetu. Domaći avionski prijevoznik Emirates uspješno posluje. Milijarderi su došli zajedno s običnim turistima – privučeni opuštenim pristupom islamskim normama, apsurdno raskošnim hotelima i umjetno stvorenim otocima. Ali prebrz razvoj uvijek stvara neke smetnje. U Dubaiju je novac od nafte koji preplavljuje regiju potakao velik rast vlasništva. Sve je počelo rasti brzo i kaotično: dizalice, zgrade, cijene. Bankari u New Yorku su okretali velike prihode koristeći svoje bonuse za špekuliranje luksuznim obalnim stanovima, kupujući jedan tjedan, a prodajući sljedeći. Novac od nafte je proširen kreditima od stranih banaka. One su smatrale obilne naftne rezerve Abu Dhabija, još jednog člana Ujedinjenih Arapskih Emirata, vrstom garancije. Cijena nafte je rasla, a vizija šeika Moa bila je hipnotizirajuća. Dubaijevi poslovni pothvati – gotovo svi povezani s vladajućom obitelji – mogli su si čak priuštiti trošenje milijardi dolara na strane akvizicije, te su zgrabili lučkog rukovoditelja Peninsular & Oriental i velike udjele u Nasdaq OMX burzi dionica. Ali kreditna kriza pruža izazov temeljima Dubaijeva napretka. Tijek kapitala je promijenio smjer. Banke se povlače od financiranje Dubaijevih blistavih trikova za pretvaranje pijeska u dolare, ostavljajući naslage dugova s kojima se treba nositi: 50 milijardi dolara, procjenjuje Moody’s, više od emiratova bruto nacionalnog proizvoda u 2006. Gotovo polovicu svote morat će se vratiti unutar sljedeće dvije godine, prema podacima J.P. Morgan Securities.

Dok su rastuće cijene nafte poslijednjih godina obogatile regiju Perzijskog zaljeva, član Ujedinjenih Arapskih Emirata Dubai postao je utjelovljenje svjetskog izobilja.

Sada je čak i taj naglo rastući grad postao žrtva kreditne krize. Za razliku od većine svojih susjeda, Dubai gotovo da nema nafte i zemnog plina. I kako je napredovao? Pa, imao je nešto bolje od ugljikovodika: vizionarskog vladara – šeika Mohammed bin Rashid al Maktouma. Šeik Mo, kako ga zovu njegovi štovatelji, shvatio je da ekonomski razvoj zahtijeva tri potporna stupa – kapital, stručnost i ambiciju. Kapital je uglavnom povukao iz bogatstva koje su susjedne države stvorile fosilnim gorivom. Stručnost je došla od radnika uvezenih iz svih dijelova svijeta – u Dubaiju se ne morate truditi govoriti arapski. Vozači taksija su Pakistanci, a arhitekti Britanci. Ambicija je bila pretvoriti Dubai i u poslovno središte i u igralište za milijardere. I upalilo je. Prihodi od nafte čine manje od šest posto bruto društvenog proizvoda Dubaija. S druge strane, grad ima najvišu zgradu, najveću luku i najveći aerodrom na svijetu. Domaći avionski prijevoznik Emirates uspješno posluje. Milijarderi su došli zajedno s običnim turistima – privučeni opuštenim pristupom islamskim normama, apsurdno raskošnim hotelima i umjetno stvorenim otocima. Ali prebrz razvoj uvijek stvara neke smetnje. U Dubaiju je novac od nafte koji preplavljuje regiju potakao velik rast vlasništva. Sve je počelo rasti brzo i kaotično: dizalice, zgrade, cijene. Bankari u New Yorku su okretali velike prihode koristeći svoje bonuse za špekuliranje luksuznim obalnim stanovima, kupujući jedan tjedan, a prodajući sljedeći. Novac od nafte je proširen kreditima od stranih banaka. One su smatrale obilne naftne rezerve Abu Dhabija, još jednog člana Ujedinjenih Arapskih Emirata, vrstom garancije. Cijena nafte je rasla, a vizija šeika Moa bila je hipnotizirajuća. Dubaijevi poslovni pothvati – gotovo svi povezani s vladajućom obitelji – mogli su si čak priuštiti trošenje milijardi dolara na strane akvizicije, te su zgrabili lučkog rukovoditelja Peninsular & Oriental i velike udjele u Nasdaq OMX burzi dionica. Ali kreditna kriza pruža izazov temeljima Dubaijeva napretka. Tijek kapitala je promijenio smjer. Banke se povlače od financiranje Dubaijevih blistavih trikova za pretvaranje pijeska u dolare, ostavljajući naslage dugova s kojima se treba nositi: 50 milijardi dolara, procjenjuje Moody’s, više od emiratova bruto nacionalnog proizvoda u 2006. Gotovo polovicu svote morat će se vratiti unutar sljedeće dvije godine, prema podacima J.P. Morgan Securities.

Autor: Poslovni.hr
18. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close