Zaključak Europske komisije jasan je: do „poplave“ migranata i jeftine radne snage u zapadnoj Europi, kako su mnogi strahovali, nije došlo.

Udio stanovištva iz istočne Europe je porastao za 0,3 posto. Posljedice su bile uglavnom pozitivne, jer su prije svega došli mladi i fleksibilni doseljenici popunili ona radna mjesta za koja je bila velika potražnja. U zemljama zapadne Europe zbog doseljavanja nisu zabilježeni niti porast stope nezaposlenosti niti povećani pritisak na plaće.Oko 2,3 milijuna istočnih Europljana potražilo je posao na zapadu. Najviše su koristi imali građevinarstvo i gastronomija. Koristi su imali i ministri financija koji su zabilježili kod uglavnom mladih, neoženjenih i zaposlenih radnika iz istočne Europe da su porasli prihodi od poreza. Većina Poljaka, Čeha ili stanovnika baltičkih zemalja otišli su u potrazi za poslom u Irsku i Veliku Britaniju. No budući su plaće u novim članicama Unije natprosječno rasle, u svoje domovine ponovno se vratilo milijun migranata. Europska komisija apelirala je na članice da zbog takvih iskustava što je prije omoguće slobodno kretanje radnika. Prema iskustvima je to i najbolji put za suzbijanje rada na crno. Do kraja godine 15 starih zemalja članica Unije mogu produžiti svoje mjere ograničavanja za pristup svojem tržištu rada za Rumunje i Bugare.
DEUTSCHE WELLE