Ciklus “Tko bi doli, sad je gori” gotovo je potpun. Prije jednog desetljeća ekonomije istočne Azije bile su zamrznute. Vodeće banke i korporacije u Tajlandu, Južnoj Koreji i Indoneziji bile su nesolventne.

Čak ni proizvođači s čvrstim narudžbama za izvoz nisu mogli posuditi sredstva za izradu robe. Sjedinjene Države su u međuvremenu plivale u likvidnim sredstvima. Sada je američka zabava gotova, a Azija preplavljena dolarima. Između središnjih banaka, komercijalnih banaka i investicijskih fondova poput Temasek Holdingsa iz Singapura, azijske vlade imaju na raspolaganju za investicije 2,6 tisuća milijardi dolara u stranim sredstvima, navodi istraživačka tvrtka Global Insight. Države Perzijskog zaljeva imaju stotine milijardi u stranim bankama i vrijednosnicama. Rusija i Brazil se mogu pohvaliti popriličnim rezervama i trgovinskim viškovima. “Suprotnosti između SAD-a i svijeta u razvoju gotovo su zrcalna slika kasnih 90-ih”, kaže ekonomist Phil Suttle iz Instituta za Međunarodne Financije. Mnogo ovisi o tome kako zemlje upravljaju svojim ekonomijama dok prikupljaju zalihe dolara. Čini se da su veliki pobjednici u Aziji, gdje su korporacije zadržale kredite pod kontrolom, a banke najvećim dijelom ignorirale rizične vrijednosnice na temelju hipoteka iz SAD-a. Usprkos loše tempiranim investicijama u Morgan Stanleyju, Merrillu Lynchu i slično, vladini investicijski fondovi poput China Investment Corpa i singapurskog Temaseka i dalje mogu kupiti udjele u američkim kompanijama za male novce kada se dim raščisti. Problem Pekinga nedavno je ležao u višku stranog novca, što je dovelo do špekulacija dionicama i pretjeranog investiranja. Ali ako američki problemi pogode kineske izvoznike, gotovo dvije tisuće milijardi dolara vrijednosti stranih sredstava koja Peking kontrolira ostavlja više nego dovoljno prostora za proširivanje kredita. Geo-ekonomist Vijeća za međudržavne odnose, Brad W. Setser, procjenjuje da su strana sredstva u kineskim institucijama porasla za 700 milijardi dolara samo u ovoj godini. Gomila dolara, ipak, neće garantirati blagostanje. Mnoge latinoameričke banke i vladini budžeti nisu bile u tako dobrom stanju desetljećima. “Ali oni su proizvodili viškove po cijeni investicija u infrastrukturu”, kaže Pamela Cox, potpredsjednica Svjetske banke za Latinsku Ameriku. To je otežalo razvoj industrija, osim u proizvodnji robe poput nafte i bakra, kojima cijene u svijetu padaju. Usprkos 432 milijarde dolara stranih rezervi, Rusija je u financijskoj krizi zbog bijega kapitala i slabih banaka, Kuvajt i Emirati bore se da zauzdaju inflacije i mjehure vlasništva.