Američka savezna država Kalifornija uskoro bi mogla postati prva u svijetu u kojoj će o genetski modificiranoj hrani (GMO) i njezinu označavanju odlučivati njezini građani. Naime, u Kaliforniji je prošli mjesec prikupljeno milijun potpisa kojim se poziva na održavanje referenduma o označavanju GMO-a na pakiranjima namirnica. To u SAD-u do sada nije bila praksa za razliku od Europe, pa i Hrvatske.

To što će o zakonu prvi put izravno odlučivati građani a ne političari zadaje glavobolje prehrambenoj industriji, stoga se očekuje da će referendumu pružiti žestok otpor. Procjenjuje se da bi prehrambena i biotehnološka industrija mogle uložiti 100 milijuna dolara za marketinšku kampanju kojom bi stanovnike Kalifornije uvjeravali da je označavanje GMO-a nepotrebno te da će to naštetiti farmerima, povećati cijene hrane i pridonijeti gladi u svijetu. Cijene hrane u svijetu sve više rastu pa bi to moglo utjecati na sve liberalniji odnos prema GMO-u u Europi. “Procjenjuje se da se uzgojem GMO kultura smanjuju troškovi proizvodnje za pet do deset posto, zbog čega bilježimo stalni porast površina zasijanih GM sojom, kukuruzom, uljenom repicom i pamukom za približno osam posto godišnje. Na sve druge kulture, bez obzira na vrijedna svojstva koja nose, otpada manje od dva posto površina zasijanih GMO-om”, kažu u Hrvatskoj agenciji za hranu (HAH), dodajući da se u Europi proizvodnja GM kultura ipak smanjuje. Hrvatski je zakon jedan od restriktivnijih u Europi što se tiče GMO-a.

U HAH-u kažu da prema njihovim saznanjima, bez obzira na moguće povećanje cijena hrane, za sada nema govora o tome da će se mijenjati razina dopuštenog GMO-a u namirnicama. Ipak, kako je u svojem radu istaknula grupa autora s Ekonomskog fakulteta u Osijeku (Mirna Leko-Šimić, Domagoj Šimić, Melita Kovačević, Helena Čarapić), “Hrvatska se kao zemlja kandidat za članstvo u EU nužno prilagođava i njezinoj zakonsko-pravnoj regulativi koja ima tendenciju liberalizacije i proizvodnje i tržišta za genetski modificiranu hranu. Stoga nije pitanje hoće li se, nego kad će se GM hrana pojaviti na hrvatskom tržištu, u kojoj mjeri će se hrvatski proizvođači uključiti u njezinu proizvodnju te hoće li u javnosti prevladati povjerenje u institucionalni okvir za regulativu problematike GM hrane i ekonomska motivacija kao ključni čimbenici potražnje većeg dijela potrošača”. Slijedeći odluku Europske unije, hrvatska je Vlada u ožujku donijela uredbu o izmjeni i dopunama o razini GMO-a ispod kojih proizvodi na tržištu ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificiranu hranu. Tako se sada proizvodi koji sadrže tragove dopuštenih genetski modificiranih organizama u razini manjoj od 0,9 posto ne označavaju kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme.