Tržišta dionica u jugoistočnoj Europi i dalje se bore s niskom stopom likvidnosti koja ih oduvijek koči. No njihov je potencijal za rast i dalje znatan i trebalo bi ga razvijati promjenama zakona, što se u nekim državama i događa, i usmjeravanjem prema razvoju.

Pogled u 2010. godinu
Ulagači su nerado prihvatili nelikvidnost burze u Sofiji. Za razliku od nekoliko tržišta kapitala diljem svijeta koji su se u dobroj mjeri oporavili i vratili se u stanje prije krize 2010., burza u Sofiji zaostaje za osjetnim oporavkom. Niska likvidnost Bugarske burze (BSE) i slab interes stranih ulagača za lokalno tržište kapitala cijele godine glavni je razlog za podbačaj burze u 2010. godini. Glavni pokazatelji reguliranog tržišta – kapitalizacija tržišta, opseg transakcija i prometa – za BSE su se znatno pogoršali u posljednje dvije godine. Godine 2010. indeks prvorazrednih dionica SOFIX pao je za otprilike 13 posto pa je godina završila na 362,35 bodova, a većina je drugih europskih tržišta zabilježila umjerenu stopu rasta. Dana 3. veljače SOFIX je sa 447,87 bodova ostvario najveći rast u toj godini, a 25. listopada najnižu točku sa 342,71 bodom. Kapitalizacija burze krajem 2010. godine pala je za 8,8 posto, na 10,754 milijarde leva (5,498 milijardi eura), a ukupan promet pao je za 40,7 posto, na 920,3 milijuna leva.

Ivan Takev, izvršni direktor Bugarske burze dionica
“Makroekonomska situacija u zemlji uvelike je utjecala na ponašanje sudionika na burzi u godini dana otkako nas je zahvatila financijska kriza. Glavni je izazov za tržište vratiti povjerenje ulagača, no trenutačni problemi ne samo na lokalnoj nego i na regionalnoj razini stalno i osjetno smanjuju njihovu spremnost na rizik. Cjelokupni je rezultat stalno niska likvidnost tržišta te slab interes za tržište u cjelini.”

Na rumunjskoj burzi poboljšanje likvidnosti i više kotacija
Na reguliranom tržištu Bukureštanske burze krajem 2010. godine bile su ukupno 74 tvrtke s udruženom kapitalizacijom tržišta od 24 milijarde eura. Što se tiče prometa, tržište dionica 2010. činilo je 69 posto sve trgovine glede vrijednosti, a to se raspodijelilo u korist reguliranog tržišta sa 62 posto udjela i 7,0 posto udjela za tržište Rasdaq. Ukupan promet lani je najprije pao pa porastao na 1,3 milijarde eura, a 2009. godine zabilježen je promet od 1,3 milijarde eura. Na rumunjsko tržište dionica lani je pozitivno utjecalo znatno unapređenje transparentnosti poslovanja i uprava tvrtki koje kotiraju na burzi. Usto, želeći pokazati dobar primjer, Bukureštanska se burza (BVB) sama stavila u kotaciju na tržištu kojim upravlja. Na stupanj transparentnosti u poslovanju kotiranih tvrtki utjecao je u jednu ruku i novi BVB-ov kodeks upravljanja tvrtkama, koji je stupio na snagu s financijskim izvješćem za financijsku godinu 2010., a također zahtjevna gospodarska klima te nespremnost ulagača da uđu na tržište. Kako bi potaknule ulagače, tvrtke koje kotiraju na Bukureštanskoj burzi morale su poraditi na privlačnosti pa su pojačale transparentnost i više se drže Kodeksa upravljanja tvrtkama. U drugoj polovici 2010. ojačala je sklonost ulagačima tržištu dionica nakon što je vlada najavila plan privatizacije i nakon što su poduzeti učinkoviti koraci u kotaciji fonda za povratak imovine Fondul Proprietatea.

Valentin Ionescu, glavni direktor Bukureštanske burze
“Razvoj tržišta dionica prati efekt snježne kugle: što je više izdavatelja i dobrih mehanizama trgovine, više će ulagača doći na tržište, privlačnost tržišta će porasti, a promet podataka i informatičko-komunikacijske usluge se širiti. Likvidnost nije samo problem ove regije već je problem i svih tržišta dionica diljem svijeta jer dobar dio njihova prihoda dolazi od trgovine. Nama je glavi cilj privući tvrtke za kotaciju, povećati opseg financijskih proizvoda dostupnih za trgovanje te uskladiti mehanizme trgovine prema najboljoj praksi. Kako bismo ostvarili te ciljeve, podupiremo posrednike u razvoju usluga koje nude te državu u procesu privatizacije. Očekujemo da će inicijalne javne ponude doći od tvrtki koje kotiraju na Rasdaqu i koje se žele prebaciti na regulirano tržište, a očekujemo i sekundarne javne ponude najvećih rumunjskih tvrtki u kojima država ima udio.”

Gordana Dostani, izvršna direktorica Beogradske burze
“Novi zakon o tržištu kapitala koji će srbijanski parlament prihvatiti 2011. godine trebao bi, u regulatornom smislu, omogućiti daljnji razvoj srbijanskoga financijskog tržišta. Stoga će aktivnosti na burzi 2011. godine biti usmjerene prema usklađivanju postojećih pravnih dokumenata i reogranizaciji tržišta u skladu s novim zakonom i propisima. Zanimanje stranih ulagača za Beogradsku burzu ovisit će ponajprije o cjelokupnom stanju srbijanskoga gospodarstva, koje je u makroekonomskom smislu i dalje nestabilno pa je domaće tržište kapitala stranim ulagačama i dalje neprivlačno. U institucijskom smislu domaće je tržište spremno stvoriti nužne preduvjete za privlačenje stranih ulaganja. Najvažniji korak u ovom smjeru svakako je prihvaćanje i provođenje novog zakona o tržištima kapitala koji je u skladu s odredbama Europske unije o tržištima u financijskim instrumentima te kao takav daje dobar temelj za unapređenje domaćeg tržišta i veću privlačnost stranim ulagačima.”

Ulazak u EU privlači burzovne ulagače
Godina 2010. bila je još teška godina za hrvatsko tržište kapitala, dok sredinom prosinca nije došlo do neočekivanog rasta statistika trgovanja kad je mađarski Mol ponudio otkup 800.901 redovne dionica dobrostojeće naftne kompanije Ine u vlasništvu manjih dioničara. Od 31. siječnja 2011. Mol u posjedu ima 47,26 posto Ine, a hrvatska je vlada vlasnica 44,84 posto udjela. U uzburkanim trgovačkim kretanjima koji su uslijedili nakon poteza Mola pojedinačni dnevni promet u prosincu te godine uvrstio se u deset najboljih dnevnih prometa u povijesti burze, a burzovni je indeks ostvario dvoznamenkasti rast, što je na kraju dovelo do rasta od 18,2 posto, a to je izvrstan rezultat u odnosu na prethodnu godinu kad je ukupan promet pao za gotovo 65 posto.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Na godišnjoj razini, indeks CROBEX, u koji ulazi 25 dionica s najvećim srednjim udjelom, 2010. godine zabilježio je rast od 5,3 posto, a indeks prvorazrednih dionica CROBEX10 završio je godinu sa 9,5 posto u zelenom, što lani nije ostvarila nijedna regionalna burza.

Ivana Gažić, izvršna direktorica Zagrebačke burze
“Niska stopa likvidnosti glavni je problem zbog kojeg inozemni institucijski ulagači ne žele ulagati. Hrvatski je sustav i dalje uvelike usmjeren na banke, a jedan je od zadataka Zagrebačke burze osvijestiti lokalne vlasnike tvrtki da je prikupljanje kapitala preko burze sjajna mogućnost. Iako zasad na vidiku nema inicijalnih javnih ponuda, daljnja politika, naročito u financijskom sektoru ove izborne godine, bit će ključna za poticanje oporavka. Očekujemo da će daljnje vladine akcije i drugi alati potaknuti rast. Od lipnja Zagrebačka burza ima nova pravila koja omogućuju kotaciju stranih tvrtki. Tu smo izmjenu tražili kako bi se otvorila mogućnost da Zagrebačka burza postane regionalno žarište za vrhunske tvrtke na području bivše Jugoslavije. Nadamo se da će pojava inozemnih dionica povećati likvidnost. Nova pravila također otvaraju mogućnost da se na hrvatskom tržištu kapitala pojave novi proizvodi i usluge kao što su strukturirani proizvodi ili kratka prodaja.”

Ravnoteža Makedonske burze
Makedonsko tržište dionica 2010. godine gotovo je dotaknulo dno nakon što je ukupan promet pao za 13 posto, na 95 milijuna eura, a indeks prvorazrednih dionica MBI10 pao za 17 posto. Makedonska je burza slabu 2010. godinu iskoristila za poboljšanje poslovanja.

Ivan Steriev, izvršni direktor Makedonske burze
“Godine 2005. i 2007. imali smo problema s ponudom jer je potražnja bila previsoka. Danas ponovno imamo problem s potražnjom. Pasivnost, povlačenje portfelja stranih ulagača i nedostatna kupovna moć domaćih ulagača pridonijela je znatnom smanjenju potražnje. Slaba je likvidnost glavni problem, a s njome se suočavaju sve burze srednje velikih gospodarstava. Očekujemo da će do kraja 2011. biti objavljena jedna inicijalna javna ponuda.”

Dessislava Dimitrova