Prošli je mjesec bio značajna pobjeda za nekoliko tisuća južnoameričkih Indijanaca koji žive u Amazoni. Peruanski Kongres je 22. kolovoza opozvao dva predsjednička dekreta odobrena u svibnju i lipnju koji je kompanijama i pojedincima omogućio kupnju zemlje u vlasništvu prvih nacija.

Prosvjednici koji su okupirali naftna postrojenja tvrdili su da će mnogi od njih nesvjesno izgubiti zemlju. Peruanski nepopularni predsjednik Alan Garcia usprotivio se nevladinim organizacijama za koje tvrdi da blokiraju ekonomski razvoj njegove zemlje. Prosvjedi i odbacivanje dekreta pred vladu su postavili neugodnu prepreku. Sada će i ostali dekreti biti podvrgnuti preispitivanju višestranačkog odbora. Problemi koji su se pojavili zbog zemlje južnoameričkih indijanaca vrlo su složeni i odnose se na velik dio amazonskog bazena. U Peruu, kao i u ostatku Latinske Amerike, država je vlasnik podzemlja i svih zaliha nafte, plina i minerala koje sadržava. Od 2005. godine eksploatacija nafte i plina u peruanskim prašumama porasla je sa 15 na 72 posto. No Indijanci imaju velika prava na zemlju na površini: 58 od 64 naftna bloka na zemljovidu Perua preklapaju se sa njihovom zemljom, od kojih se 17 nalazi na području gdje plemena žive u dobrovoljnoj izolaciji. Peru ovog mjeseca namjerava dodijeliti još 22 naftna bloka, od kojih se većina nalazi u džungli. Kolumbija će uskoro učiniti isto, dok je venezuelski predsjednik Hugo Chavez predložio nepraktičan plan slanja plina u Buenos Aires preko Amazone. Ekvador je također ondje pronašao naftu, a interes su pokazali i Njemačka i Italija.
(Economist.com)