Tehno kompanije, i to one koje imaju najjače platforme za objavu sadržaja poput Facebooka, Twittera, Googlea… ponovno su na udaru europskih zakonodavaca.

Europska komisija, naime, sprema rigidan zakon prema kojem bi svi oni koji sa svojih platformi ne uklone terorističke objave u roku od sat vremena bili podložni visokim kaznama. Plan ozakonjenja regulacije online sadržaja izložio je Julian King, europski povjerenik za sigurnost u razgovoru za Financial Times. King smatra da redu u online svijetu nije učinjeno dovoljno napretka, te da je potreban zakon za sve države članice.

Samoregulacija nije dovoljno učinkovita te je prepuštanje prosudbi tvrtkama i njihovim alatima da prepoznaju, a potom i uklone teroristički sadržaj bilo da se radi o videu, postovima, ili audio klipovima, nedovoljno sigurna metoda, smatra King. "Ne možemo si priuštiti opuštanje posebice pred takvim destruktivnim fenomenima", kazao je King. Detalji zakona i buduće regulacije još nisu izbrušeni do kraja, no ono što je poznato jest namjera da se naloži tehno kompanijama da sav teristički sadržaj moraju skinuti u roku od sat vremena otkada policija ili drugo pravno tijelo označi sadržaj terorističkim materijalom.

Ovo je prvi puta da je Europa direktno prozvala tehno kompanije odgovornima za teroristički sadržaj koji objavljuju na svojim platformama stoga ih planira zakonom obvezati. Do sada je EU bila sklona regulaciji na način da tehno kompanije to same odrađuju te ih ni zakon nije prepoznavao odgovornima za sadržaj. U ožujku je EK pooštrila svoje smjernice i poticala uklanjanje nepremijerenog sadržaja u roku od sat vremena. Tri mjeseca je bilo vrijeme za prilagodbu i test, s tim da je Europa zadržala svoje pravo da takve smjernice u konačnici i ozakoni.

King snažno lobira za zakon te smatra da u njega moraju biti uključene sve platforme koje objavljuju sadržaj neovisno o svojoj veličini i dosegu. Dakle, osim velikih i moćnih, King ne bi iz zakona izuzimao male portale i platforme.  "Razlike u veličini platformi ogledaju se i u alatima i resursima koje imaju da takav sadržaj i uklone i često nije transparentno na koji način to rade ili mogu raditi. Sve to vodi ka neredu i tome da se sadržaj ne uklanja već se i dalje širi s platforme na platformu", smatra King.

Briselski pritisak povećao se nakon velikih terorističkih napada u Londonu, Parizu i Berlinu tijekom protekle dvije godine. No,odluka o izradi zakona stavljena je na čekanje, jer dio članova povjerenstva smatra da je samoregulacija uspjela na najvećim platformama. Google je, primjerice, izvjestio da je više od 90 posto terorističkog materijala uklonjeno s YouTubea automatski, te polovica takvih videozapisa ima manje od 10 prikaza.

U Facebooku tvrde da su uklonili veliku većinu od 1,9 milijuna sadržaja ISIS-a i al-Qaede koji su otkriveni u prva tri mjeseca ove godine. Do zakonskog rješenja dug je put, jer nakon prijedloga, europarlamentarci ga moraju odobriti, a potom i sve države članice. Kada se radi o lažnim vijestima i govoru mržnje, EU zasad nema planova ozakoniti pravila, već i dalje računa na samoregulaciju ili pojedinačne zakone država članica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost