Prije tri godine Karlo Starčević i njegov tim u Zagrebu su predstavili aplikaciju WePark – pametno digitalno rješenje za nedostatak parkirnih mjesta u urbanim sredinama – koja vozaču pronalazi slobodno mjesto i odmah ga rezervira, a vozača navigira do lokacije.

Od 2017. godine u tvrtki Wepark smart parking dodali su opcije za korisnike i vlasnike parkirališta te razvili potpuno novu aplikaciju, pozadinski sustav, administrativno sučelje, dodatnu hardversku opremu za parkirališta i mogućnost podizanja rampe s bilo koje udaljene lokacije.

“Stremimo većem broju korisnika i parking lokacija”, kaže direktor Starčević za Poslovni dnevnik.

Opsežnije i stabilnije

Sadašnja verzija aplikacije je proširena i stabilnija, omogućava kupnju parkirnih vaučera i mjesečnih karata putem bankovne kartice u samoj aplikaciji, ulazak na parking prepoznavanjem registarske oznake vozila bez korištenja aplikacije, digitalno grupiranje korisnika na pojedinoj parkirnoj lokaciji i kontroliranje pojedinih parkirnih barijera.

Osim toga, za vlasnike parkinga sada nude ugradnju parking opreme potpuno neovisne o dostupnosti električnog priključka, budući da je, kaže Starčević, pogoni je isključivo solarna energija.

Tvrtka ima više od 1000 registriranih korisnika, a u sustavu imaju više od 100 parkirnih mjesta na šest lokacija u Zagrebu, od kojih su pet otvorena parkirališta i jedna garaža. Najfrekventnije lokacije su one u blizini velikih poslovnih zgrada, bolnica i drugih javnih ustanova, npr. Prisavlje, Heinzlova ulica i Ilica.

“Naša parkirališta označena su plavom WePark tablom, a na određenim lokacijama označena su i pojedina parkirna mjesta manjim WePark oznakama. Korisnici imaju mogućnost navigacije do parkirališta putem naše aplikacije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

U ovom trenutku nudimo nekoliko mogućnosti kupnje parkirnih karata i nekoliko različitih vrsta karata. Korisnici mogu kupiti mjesečne parkirne karte ili parkirne vaučere koje nemaju vremensko ograničenje nego funkcioniraju kao bonovi za mobitele; dok ne potrošite iznos vaučera, možete koristiti uslugu.

Korisnici karte mogu kupiti kroz samu aplikaciju putem bankovne kartice ili uplatom na žiro račun tvrtke, nakon čega im se izdaje željena parking karta. Trenutno radimo na implementaciji drugih načina kupnje”, objašnjava.

Rivali su prilika

Imaju i konkurenciju – parkirališta koja trenutno nisu u sustavu WeParka. “Odlično je što su nam konkurentni ujedno i potencijalni poslovni partneri, a naš sustav ne isključuje korištenje drugih parkirnih sustava, već se samo nadopunjuje na postojeće sustave te donosi dodatnu vrijednost”, ističe Starčević. Prihod dijele s vlasnicima parkinga, a u dogovoru s njima omogućavaju i model fiksne naplate usluge.

“Nude im se razne mogućnosti u pogledu instaliranja različitih hardverskih opcija te pratećeg softvera. Svi vlasnici koje zanima naša usluga mogu bez obaveze i potpuno besplatno svoj parking prijaviti putem naše web stranice kako bismo ih mogli kontaktirati i odgovoriti na sva njihova pitanja”, navodi mladi direktor.

Cijene WePark usluge nisu poskupile; u početku je rezervacija parkinga bila besplatna prvih pola sata, no prema promjeni kompletnog softvera i povećanoj potražnji morali su to ukinuti. “I dalje svaki novi korisnik putem naše web stranice može zatražiti i dobiti besplatni vaučer u protuvrijednosti 10 kuna, a u svrhu testiranja usluge”, ističe.

U ovom trenutku tvrtka ima troje zaposlenih na puno radno vrijeme, a surađuju i s nekoliko vanjskih partnera.

“Do kraja 2020. godine cilj nam je otvoriti dodatne parkirne kapacitete u Zagrebu, a u prvoj polovici 2021. namjeravamo otvoriti parkirne kapacitete u nekoliko gradova na Jadranskoj obali te zaposliti dodatni kadar”, poručio je Karlo Starčević. Planiraju izlazak i na međunarodno tržište sredinom iduće godine, a ciljane države su Slovenija, Austrija i Njemačka.

Planiraju izlazak i na međunarodno tržište sredinom iduće godine, a ciljane države su Slovenija, Austrija i Njemačka, za što su iskoristili i bespovratna sredstva putem projekta Inovacije novoosnovanih MSP-ova – faza 2 Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, više od milijun i 300.000 kuna