Grad Sveta Nedelja profilira se polako i sigurno kao tehnološki ‘minipolis’ u susjedstvu metropole, zahvaljujući globalno najpoznatijem ‘stanaru’ Rimac Automobilima, ali tu je i niz drugih aktera, uspješnih i inovativnih u svojem polju djelovanja.

Jedan je sasvim sigurno i Ottobock Adria, dio njemačkoga koncerna Ottobock, koji već dulje od stoljeća razvija tehnološki napredne medicinske proizvode u protetici, ortotici i Human Mobilityju, a što obuhvaća i invalidska kolica i razna pomagala za rehabilitaciju.

Ottobockova pomagala od znatne su koristi osobama s ograničenom pokretljivošću u cijelom svijetu, gdje je kompanija lider. Posluje u 50-ak zemalja, Ottobock Adria je za Hrvatsku i jugoistočnu Europu. U gradiću na zapadu ‘zagrebačkog prstena’ imaju Centar za opskrbu i rehabilitaciju osoba s amputacijom, najveći takav privatni centar u Hrvatskoj i regiji.

“Do danas je tvrtka razvila brojne inovacije koje su oblikovale industriju ortopedskih pomagala. Kroz svoje proizvode i usluge Ottobock povećava kvalitetu života osoba s invaliditetom te im osigurava slobodu kretanja u skladu s individualnim potrebama”, govori nam Marko Husić, direktor Ottobock Adria, u prostoru u Svetom Nedelji, gdje nas je dočekao s Davorom Čižmešijom, ortopedskim tehničarem. Ondje se proizvode protetička i ortotička pomagala prilagođena potrebama svakog korisnika. Zanima nas koliko ih ‘izađe’ otamo?

Marko Husić – direktor/MARKO PRPIĆ/PIXSELL

“Nema serijske proizvodnje jer kod invaliditeta, posljedice i individualne potrebe korisnika nije moguće predvidjeti. Primjerice, za one s posebno zahtjevnim opskrbama godišnje se na tržište plasira tek nekoliko protetičkih pomagala dok se za neke učestalije opskrbe ili jednostavnija individualna pomagala proizvode i prilagođavaju deseci ili stotine pomagala. Adaptiraju se i individualne ortoze. Od jednostavnijih proizvoda u ponudi su i ulošci za cipele”, ističe Husić.

Senzori prate kretanje

Ottobock u segmentu protetičkih pomagala, koja nadoknađuju amputirani dio ruke ili noge, ima potkoljene i natkoljene proteze koje mogu biti konfigurirane i s najsuvremenijim mehatroničkim koljenima.

U segmentu proteza za ruke moguća je opskrba bioničkom šakom koja s najsuvremenijom tehnologijom upravljačke jedinice Myo Plus koristi umjetnu inteligenciju čime postiže 80% funkcije šake”, navode u Sv. Nedelji. Kad osoba/pacijent dođe u potrebu za određenim pomagalom, ne zna unaprijed što joj treba.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Naprotiv: “Prilagodba pomagala podrazumijeva sveobuhvatnu i detaljnu analizu – koje su životne potrebe, kakva je razina svakodnevnih aktivnosti, bavi li se osoba sportom, kakva joj je fizionomija, stanje lokomotornog sustava. Nakon pažljivog odabira primjerice protetičkog pomagala nužno je napraviti ležište koje je spojnica između amputiranog dijela noge ili ruke i proteze.

Uz tradicionalna gipsanja, za precizno definiranje mjera i oblika bataljka danas koristimo skeniranje. Nakon što se ležište isproba slijedi period adaptacije što znači da u sljedećim tjednima i mjesecima po potrebi rade fina podešavanja na pomagalu sve u cilju da osoba ne razmišlja o njemu već da ga percipira kao dio svog tijela”, otkriva neke od tehničkih aspekata Čižmešija.

Davor Čižmešija ortopedski je tehničar /MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Tvrtka u svom centru stoga ima zaokružen cijeli proces od proizvodnje pomagala, opskrbe korisnika, podrške ortopedskog tehničara, integriranog pristupa tijekom rehabilitacije te usluzi post prodajnog servisa. Usko surađuju s Poliklinikom Sveta Nedelja, za rehabilitaciju osoba s amputacijom pa korisnici u Centru mogu dobiti informacije o proizvodima, pomoć tehničara…

Proteze, ortoze…djeluju čvrsto, sigurno, od čega se izrađuju?

“Najmodernija stopala izrađena su od karbonskih vlakana što osigurava prvenstveno bolji povrat energije prilikom hoda te trajnost. Danas se proizvode tehnološki napredna protetička pomagala u kojima senzori prate korisnikovo kretanje, način i uvjete korištenja protetičkog pomagala.

Prikupljene i obrađene informacije i povratne naredbe pomagalu u realnom vremenu i pomoću mikroprocesora u pomagalu podržavaju korisnika pri svakodnevnim radnjama čime mnogostruko utječu na podizanje kvalitete njegova života”, navodi Husić.

Obzirom na to da se dakle većina pomagala formira kao unikat da bi odgovarala bataljku, važan je aspekt njihove izrade i primjena novih tehnoloških znanja i vještina?

“Ottobock ima dugu tradiciju inovacija u protetičkom segmentu. Neke od značajnijih inovacija su bile prvi modularni sustav za proteze donjih ekstremiteta iz 1969., prvi mikroprocesor kojim su kontrolirane proteze nogu, iz 1997. te multifunkcionalna bionička šaka iz 2012.”, opisuje Husić.

Foto: PD

Da bi to bilo moguće potrebno je značajno ulaganje u istraživanje i razvoj. Tako je 2019. uloženo 9% od ukupnog prihoda za tu namjenu, a činjenica da čak 500 zaposlenika od ukupno 7400 radi u tom sektoru poprilično govori o posvećenosti razvoju.

“Inače, svi proizvodi razvijeni u Ottobocku su medicinski testirani što je još jedna posebnost kojom se ističu na tržištu”, reče Čižmešija.

HZZO i mehatroničko koljeno

Otkrili su nam i koja su im pomagala u asortimanu najnaprednija, a i koja se najviše traže:

“Najčešće opskrbe korisnika su temeljem pravilnika od HZZO-a jer na njih korisnici uglavnom nemaju dodatnu nadoplatu.

Nažalost, na listama HZZO-a nisu najsuvremenija pomagala već se u pravilu radi o starijoj generaciji. Primjerice, na listi se nalazi nekoliko mehaničkih koljena dok su standard u brojnim zemljama svijeta mehatronička koljena. Osobe koje koriste mehaničko koljeno uglavnom se usredotočuju na sljedeći korak koji će poduzeti i prepreke na putu, dok oni s naprednim mehatroničkim uopće ne razmišljaju o tome jer njihov fokus može biti na bilo čemu što ih okružuje, ne nužno na hodu.

Baš u području protetike imamo vrlo napredna pomagala kao što su protetičko koljeno C-leg 4 i Genium X3 za koje se nadamo da će biti dostupne korisnicima kroz liste HZZO-a. C-leg 4 je mehatronička proteza koljena koja se može dinamički prilagođavati kretanju korisnika.

Kontrolira ju ugrađeni mikroprocesor što omogućuje siguran i skladan hod, po neravnim površinama, uzbrdo i nizbrdo, zaštitu od pada i proklizavanja…

Genium X3 je tehnološki najnaprednije mikroprocesorsko koljeno na svijetu, a tehnologija senzora u njemu omogućuje intuitivne i prirodne sekvence kretanja, čak i kada hodate unatrag ili se penjete stepenicama. Obje proteze mogu se kontrolirati putem aplikacije na mobitelu”, govori nam ortopedski tehničar.

Napredno protetičko rješenje za ruku je Bebionic šaka/Pd

Ottobock nudi Bebionic šaku, kao protezu za ruku. Ima 14 različitih uzoraka držanja i položaja ruku, dizajnirana je za rukovanje gotovo svime što prosječna osoba čini. Myo Plus upravljačka jedinica omogućuje im da intuitivno koriste signalnu aktivnost preostalih mišića da bi upravljali protezom i iskoristili puni potencijal mioelektričnih protetičkih šaka.

Myo Plus može prepoznati naredbe koje mozak šalje tijelu te ih prenijeti u pokrete. Korisnici više ne moraju učiti upravljačke funkcije, Myo Plus uči točno protumačiti naredbe. U ortotici izdvojili bismo C-Brace®, računalno upravljanu ortozu koja korisnicima koji imaju paralizu, sindrom post-poliomije ili nepotpunu paraplegiju, omogućava novi “korak u život” jer ponovo mogu hodati.

Senzori u koljenom zglobu ortoze očitavaju sto puta u sekundi koja se kretnja izvodi i kojom brzinom.

Koje sve usluge obuhvaća Centar za opskrbu i rehabilitaciju u Hrvatskoj?

“Na jednom mjestu sve potrebno. Naši stručnjaci će korisnike u skladu s kliničkom slikom i mišljenjem liječnika savjetovati koje je protetičko ili ortotičko pomagalo za njih primjereno.

Ortopedski tehničari će se pobrinuti da opskrba i prilagodba na novo pomagalo bude u adekvatnom roku te da korisniku budu podrška uz fizioterapeuta tijekom perioda škole hoda u Poliklinici Sveta Nedelja u istoj zgradi. Poliklinika ima usluge fizioterapeuta, fizijatra, ortopeda te korisnici prolaze kroz sveobuhvatnu rehabilitaciju”, ističe Husić.

Koja je veličina tržišta protetičkih i ortotičkih pomagala u Hrvatskoj?

“Teško je procijeniti. HZZO u javno dostupnim izvješćima navodi ortopedske uređaje i pomagala za koje je u 2020. izdvojeno 853 milijuna kuna. No, u ovoj brojci su sadržana i očna i slušna, te pomagala za govor, za dijabetes, ortopedske cipele, obloge za rane, materijali za hemodijalizu i slično. Protetička i ortotička pomagala te invalidska kolica i pripadajuća pomagala čine manji dio”, objašnjava Husić. U Ottobocku Adria radi 70 stručnjaka, tvrtka, kaže direktor, bilježi kontinuirani rast.

“Ovdje imamo zaista veliko znanje i iskustvo vezano uz najsloženija pomagala, njihovu prilagodbu korisnicima i rehabilitaciju što je zanimljivo mnogima izvan Hrvatske. Tako stvaramo centar znanja u ovom području i pozicioniramo se. Ujedno, osiguravamo i za domaće korisnike najbolje moguće proizvode i usluge”, zaključuje direktor Ottobock Adria Marko Husić.