Iskoristivši snagu superračunala znanstvenici su uvelike rasvijetlili Standardni model, fizikalnu teoriju koja opisuje od čega je, i kako, sazdan svemir. Ta trideset godina stara teorija opisuje sve poznate elementarne čestice (iako u slučaju nekih od njih možemo raspravljati o “elementarnosti”), te četiri sile koje djeluju među njima. No, Standardni model ne uključuje gravitaciju, jednu brlo bitnu silu u prirodi. Teoretski i eksperimentalni fizičari pokušavaju pronaći Sveti gral fizike, teoriju koja bi proširila Standardni model u cjelovitu teoriju koja opisuje sve prirodne sile. Nakon upotrebe superračunala istraživači iz Edinburgham Southamptona, SAD-a i Japana potvrdili su predviđanja Standardne teorije s dosad najvećom preciznošću, ali su pritom na površinu isplivala i neka neočekivana pitanja. Golem broj izračuna koje je superračunalo obavilo bavio se ponašanjem malih čestima u jezgri atoma poznatih pod imenom kvarkovi. Da bi mogli obaviti te izračune znanstvenici su najprije morali sagraditi novo superračunalo, dovoljno moćno da u razumnom roku obavi proračune. Samo izračunavanje trajalo je tri godine. Na kraju se pokazalo da je točna tvrdnja da je Standardni model najtočnija fizikalna teorija. Prema svemu sudeći to će potvrditi i eksperimenti u “Velikom hadronskom sudaraču” (Large Hadron Collider – LHC) u CERN-u, koji će s radom početi sredinom ove godine. Profesor Chris Sachrajda, fizičar sa Sveučilišta Southampton, objašnjava: “Moderna superračunala i nove teorijske tehnike omogućavaju nam da vidimo gdje su granice Standardnog modela u dosad neviđenoj preciznosti. Sljedeći će korak biti kombiniranje ovih rezultata s rezultatima dobivenim eksperimentalnim putem iz LHC-a”. Njegov kolega sa Sveučilišta u Edinburghu dodaje: “Iako je Standardni model fantastični uspjeh teorijske fizike, postoji još nekoliko ‘mračnih’ mjesta. Neki testovi dali su rezultate iz kojih ne možemo izvući zaključke, barem ne dovoljno precizno, pa ćemo morati pričekati da proradi LHC”. Istraživanje je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Physical Review Letters.
Teorija stara 30 godina pokazala se najboljom teorijom koju imamo, a konačna potvrda očekuje se iz CERN-a
Iskoristivši snagu superračunala znanstvenici su uvelike rasvijetlili Standardni model, fizikalnu teoriju koja opisuje od čega je, i kako, sazdan svemir. Ta trideset godina stara teorija opisuje sve poznate elementarne čestice (iako u slučaju nekih od njih možemo raspravljati o “elementarnosti”), te četiri sile koje djeluju među njima. No, Standardni model ne uključuje gravitaciju, jednu brlo bitnu silu u prirodi. Teoretski i eksperimentalni fizičari pokušavaju pronaći Sveti gral fizike, teoriju koja bi proširila Standardni model u cjelovitu teoriju koja opisuje sve prirodne sile. Nakon upotrebe superračunala istraživači iz Edinburgham Southamptona, SAD-a i Japana potvrdili su predviđanja Standardne teorije s dosad najvećom preciznošću, ali su pritom na površinu isplivala i neka neočekivana pitanja. Golem broj izračuna koje je superračunalo obavilo bavio se ponašanjem malih čestima u jezgri atoma poznatih pod imenom kvarkovi. Da bi mogli obaviti te izračune znanstvenici su najprije morali sagraditi novo superračunalo, dovoljno moćno da u razumnom roku obavi proračune. Samo izračunavanje trajalo je tri godine. Na kraju se pokazalo da je točna tvrdnja da je Standardni model najtočnija fizikalna teorija. Prema svemu sudeći to će potvrditi i eksperimenti u “Velikom hadronskom sudaraču” (Large Hadron Collider – LHC) u CERN-u, koji će s radom početi sredinom ove godine. Profesor Chris Sachrajda, fizičar sa Sveučilišta Southampton, objašnjava: “Moderna superračunala i nove teorijske tehnike omogućavaju nam da vidimo gdje su granice Standardnog modela u dosad neviđenoj preciznosti. Sljedeći će korak biti kombiniranje ovih rezultata s rezultatima dobivenim eksperimentalnim putem iz LHC-a”. Njegov kolega sa Sveučilišta u Edinburghu dodaje: “Iako je Standardni model fantastični uspjeh teorijske fizike, postoji još nekoliko ‘mračnih’ mjesta. Neki testovi dali su rezultate iz kojih ne možemo izvući zaključke, barem ne dovoljno precizno, pa ćemo morati pričekati da proradi LHC”. Istraživanje je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Physical Review Letters.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu