Hrvatski robotički startup Gideon Brothers bilježi rekordne poslovne rezultate u kriznoj 2020. godini, a u njihovu su fokusu rješenja za neke od najvećih kompanija na svijetu, i to pomoću naprednih mobilnih robota ove zagrebačke tvrtke.

Prioritet je, kažu, zauzimanje ključnih pozicija na hrvatskom tržištu stoga im je rast važniji od kratkoročne profitabilnosti.

Gideon Brothers danas okuplja dobar kadar, među najprivlačnijim su poslodavcima u svojoj branši sa 65 stručnjaka u svom timu, a među rijetkima u Hrvatskoj koji rade na pionirskoj, vrhunskoj tehnologiji.

To pokazuju i rezultati i planovi, o kojima je detaljnije u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrio suosnivač i direktor tvrtke Matija Kopić.

U travnju ove godine, u prvom valu koronavirusa, najavili ste da ćete mobilne robote, odnosno svoje metalne ljubimce poslati na prve crte obrane. Tada ste predstavili i tri koncepta: prvi s UV lampom za dezinfekciju zatvorenih prostora, drugi koji može prenositi raznu robu, a treći koji može raspršivati dezinfekcijska sredstva.

Ovi modeli ostali su na razini koncepta. Bilo je to vrijeme puno nepoznanica i naš je cilj tada bio staviti na raspolaganje svoje znanje, iskustvo i kapacitete u službu borbe protiv pandemije, prije svega Hrvatskoj, ali i šire. Ovi koncepti za sada nisu doživjeli razvoj prema komercijalnoj primjeni, jer smo ostali fokusirani na svoje core tržište logistike i proizvodnje. Nakon onog početnog šoka kojeg je izazvao koronavirus, mi zapravo bilježimo rast interesa kako kupaca, tako i potencijalnih partnera koji žele implementirati našu tehnologiju za autonomne mobilne robote, pogonjene umjetnom inteligencijom. Pojačani interes svakako je jednim dijelom posljedica pandemije jer kompanije traže načine kako pojačati otpornost na takve šokove i istovremeno zaštititi radnike od zaraze, povećavajući time i šanse za uspjeh na tržištu. Evo jedan konkretan primjer: jedan klijent vidi naše robote kao rješenje koje bi im – uz sve ostale prednosti – omogućilo da se smanji međusobni izravni fizički kontakt, pa time i mogućnost širenja virusa, između pojedinih grupa zaposlenika u njihovu logističkom centru.

Lani ste isporučili svoje robote vodećem europskom logističaru DB Schenkeru. Kakva je dosad bila suradnja? Ima li interesa i s drugih tržišta?

Naš dosadašnji odnos s DB Schenkerom je izuzetan. Vrlo su zadovoljni našom tehnologijom te ćemo uskoro objaviti više detalja o sljedećim koracima te uzbudljive suradnje. DB Schenker je jedna od tri najveće logističke kompanije na svijetu, s 2100 lokacija na globalnoj razini. Samo iz ovog podatka je jasno da je riječ o nevjerojatnoj prilici. Naša tehnologija predvodi novu generaciju autonomnih mobilnih robota za industrijska okruženja, a DB Schenker i cijeli niz velikih globalnih igrača s kojima već radimo su to i prepoznali.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Novost je, kako ste potvrdili, robotski viličar, a dio rješenja već ste isporučili u SAD ljetos. Kakve su specifikacije autonomnog viličara?

Kod autonomnog viličara, riječ je o projektu na kojem su naši inženjeri radili nekoliko mjeseci, prije svega kako bi prilagodili naš sustav novom fizičkom obliku – načinu kretanja, dimenzijama, senzorskoj opremni, i slično. No razvoj ključnih komponenata naše tehnologije, koje su ugrađene i u ovaj specifični proizvod – trajao je godinama. Nosivost i slične specifikacije ovog viličara ne odskaču puno od klasičnih viličara, ali ono po čemu je poseban jest naša tehnologija autonomne navigacije temeljena na 3D vizualnoj percepciji i umjetnoj inteligenciji. U praksi to znači da ovaj viličar može obavljati izuzetno složene zadatke, kao što je primjerice potpuno samostalno iskrcavanje tereta iz kamionske prikolice. Sama prikolica te prihvatni prostor u skladištu su izuzetno kompleksna i dinamična okruženja, gdje starije generacije tehnologije ne mogu odraditi posao. Srž naše tehnologije je vizualna percepcija, koja robotima daje sposobnost boljeg razumijevanja prostora, a time i otvara vrata mnogim, dosad nezamislivim, scenarijima korištenja robota. Primjerice, naš sustav može prepoznati paletu, detektirati njezinu 3D prostornu poziciju, podići ju i odložiti na zadanom mjestu otvorenog prostora ulazne zone u skladištu na način koji ne ometa ostale skladišne operacije niti predstavlja rizik za radnike u blizini. U ovom trenutku vrlo teško možete naći drugi takav autonomni robo-viličar na tržištu, igdje u svijetu.

Kako implementacija robota u tvrtki izgleda, imate li veće neke povratne informacije u učinkovitosti?

Naši se korisnici često iznenade koliko je to sve zapravo jednostavno. Implementacija izgleda otprilike ovako: kad se roboti isporuče, jedan od njih se ručnim upravljanjem proveze kroz skladište kako bi izradio mapu prostora. Potom se postavke sustava definiraju putem našeg sučelja za upravljanje robotima, koji je dostupan putem internetskog preglednika na računalu, tabletu ili na bilo kojem drugom uređaju. U ovoj aplikaciji se, primjerice, definiraju ključne točke poput lokacija za preuzimanje i ostavljanje tereta; zone u kojima vrijede posebna pravila – gdje robot recimo mora usporiti; tipične ‘misije’ koje će se ponavljati – recimo, ‘prevezi teret od točke A do točke B’; kao i ovlasti za pojedine korisnike. Tako bilo tko, bez nekog posebnog predznanja, može upravljati cijelim sustavom. Iako nam je praksa da naši terenski inženjeri pomažu kupcima u implementaciji, ove godine su zbog pandemije i ograničenih putovanja neki naši kupci sami implementirali naše robote, uz našu online podršku. To je budućnost procesa instalacije ovakvih sustava diljem svijeta! O tome kakav stav prevladava kod ljudi koji rade s našim robotima puno govori činjenica da roboti dobiju simpatične nadimke gdje god da se pojave – od Miška i Charlieja, pa sve do Kirka, Spocka i McCoya. Učinkovitost je različita od slučaja do slučaja, a pokazatelji iste nisu isključivo vezani uz samog robota.Vrlo je važno razumjeti da, kao i sa svim drugim sustavima, nije dovoljno samo ubaciti robote u postojeći proces i očekivati visoku razinu učinkovitosti. Potrebno je osigurati povećanje efikasnosti i propusnosti čitavog skladišnog sustava. Za takvu jednadžbu će uvijek važne biti dvije komponente: čovjek, glavni stvaratelj vrijednosti u procesu, te njegov robotizirani strojni pomagač.

Jesu li i koronabotovi dio novog normalnog?

Svaki dan primjećujemo da rast potražnje za autonomnim mobilnim robotima uslijed pandemije koronavirusa dodatno ubrzava. To se ne odnosi samo na robote namijenjene specifično dezinfekciji, već to vrijedi za AMR-ove najrazličitijih primjena. Kao što sam prethodno napomenuo, i mi bilježimo rast interesa te upravo prolazimo kroz svoje najuspješnije poslovno razdoblje, unatoč pandemiji. Međutim, ne možemo reći da su AMR-ovi ‘novo normalno’ koje nam je donio Covid-19. Naime, njihova prodaja bilježila je snažan rast i prije pandemije. Ono što ćemo vidjeti u narednom desetljeću jest eksplozija razvoja autonomnih mobilnih robota svih veličina, oblika i namjena. Što će im biti zajedničko? Sposobnost da vide i razumiju svijet slično kako ga vidimo i razumijemo mi ljudi – vizualnom percepcijom. Upravo u tome leže korijeni naše tehnologije te predstavljaju našu glavnu snagu.

Kako biste generalno ocijenili razvoj robotike u Hrvatskoj? Postoji li svijest o potrebi za razvojem, uz strah da će roboti zamijeniti ljude i da će radna mjesta nestati?

Kada razvijate napredne robote, to što dolazite iz male Hrvatske zapravo i nije ograničenje. Dapače, to postaje prednost i dodatna motivacija, jer doista moramo biti najbolji na svijetu da bi svoje proizvode plasirali primjerice na tržište Njemačke ili SAD-a.

U Hrvatskoj postoje značajni robotički kapaciteti, prije svega u sjajnim znanstvenoistraživačkim grupama na hrvatskim fakultetima – gdje FER i FSB u Zagrebu prednjače, no svakako treba napomenuti da postoje i zapažene grupe na drugim fakultetima diljem Hrvatske. Ono čega nam treba više je ambicija da svoje odlične ideje i tehnologije pretvorimo u globalno konkurentne proizvode. Put od laboratorija do tržišta je dugačak i trnovit, i moramo vjerovati da taj put itekako možemo odraditi ovdje iz Hrvatske. Kad je riječ o primjeni robotike, hrvatske tvrtke, općenito gledajući, možda manje koriste nove tehnologije od konkurenata s razvijenijih tržišta. Međutim, u Hrvatskoj ipak postoje tvrtke koje su snažni inovatori. Naši kupci – i potencijalni kupci s kojima razgovaramo – u našim robotima ne vide alat za uštedu, nego resurs koji će im omogućiti rast. Ne zaboravimo da hrvatsko gospodarstvo opterećuje značajan nedostatak radne snage, ne samo u turizmu ili građevinarstvu, nego i u proizvodnji i logistici. Radnici u skladištima su godinama jedno od najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj. To je nešto što uvijek ističu sve domaće kompanije s kojima razgovaramo. Naša tehnologija, kao potpuno nova generacija autonomije, nije namijenjena tome da iz skladišta izbaci ljude, nego da omogući kolaborativnim robotima da rade u istom prostoru s ljudima i olakšaju im posao.

Spomenuli ste da radite na više projekata za neke od najvećih svjetskih kompanija.

Nažalost, ne možemo otkriti detalje, ali da, točno je – doista radimo s nekima od najvećih globalnih korporacija u proizvodnom, maloprodajnom i logističkom sektoru. Radimo na novim modelima robota i drugih vozila opremljenih našom tehnologijom autonomne navigacije. Primjerice, jedan potpuno novi model, koji još nije predstavljen, je nova inačica našeg autonomnog mobilnog robota s transporter adapterom. Ovaj ConveyorBot može preuzeti teret s transportera i zatim ga odvesti i izbaciti na drugi transporter. Riječ je o modelu koji je nastao na temelju specifičnih zahtjeva naših kupaca. U pripremi je i nekoliko domaćih i međunarodnih istraživačko-razvojnih projekata, tako da posla za nas doista neće nedostajati u godinama koje dolaze.