Više od 200 djece, te 6000 roditelja i odgajatelja sudjelovalo je do sada u projektu STEM za sve. Projekt je to kojem je cilj jačanjem kapaciteta organizacija civilnog društva te pripremom inovativnih i interaktivnih sadržaja popularizirati STEM među djecom, mladima te općom populacijom, a koji je financiran novcem EU te Ureda za udruge Vlade RH.

“Iza nas je 15 mjeseci projekta i mnoštvo ostvarenih aktivnosti, no glavna misija je ostvarena – popularizacija STEM-a među djecom, mladima i općom populacijom, što je vidljivo iz broja interesa i upita koji pristižu na službene mailove, kao i prijava na radionice”, kaže Božena Vrgoč, predsjednica Instituta za STEM edukaciju i afterschool programe, koji je nositelj projekta STEM za sve, a Vrgoč njegova voditeljica.

Pedagoginju najviše veseli oduševljenje djece nakon što odrade zanimljive i besplatne radionice osmišljene u sklopu projekta te “osjećaj kada znate da ste učinili razliku time što ste djeci približili STEM vještine”.

A to je važno, ističe, jer sve studije govore o tome da STEM obrazovanje u ranoj dobi pozitivno utječe na razvoj vještina rješavanja problema, jača samopouzdanje i kulturu učenja, poboljšava apstraktno mišljenje, pozitivno utječe na razvoj govora i jezika…

Kako pomoći dupinu?
“Možemo zaključiti, na temelju iskustva, da je STEM nova vrsta pismenosti”, naglašava Božena Vrgoč, voditeljica projekta STEM za sve vrijednog gotovo 887 tisuća kuna. Kada se u obzir uzmu svi pozitivni učinci rane STEM edukacije, jasna je vrijednost projekta koji Institut provodi. Usto, s partnerima na projektu, potrudili su se da radionice koje provode djeci budu što zanimljivije.

Primjerice, multisenzornom postavom Dupin koju su pripremili u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, jednim od partnera na projektu, najmlađe uče ekologiji i očuvanju mora koristeći VR tehnologiju.

Božena Vrgoč, predsjednica Instituta za STEM edukaciju i afterschool programe/PD

“Dizajnirali smo video za virtualnu šetnju podmorjem kroz koji djeca bolje upoznaju biljni i životinjski svijet putem VR naočala. Djecu kroz animaciju vode dupin, kornjača i kit kojima u jednom trenutku život ugrozi plastična vrećica koja je zbog ljudskog nemara završila u podmorju.

Nakon VR iskustva pokušavaju ponuditi rješenje Design Thinking metodologijom kroz osmišljavanje i dizajniranje robota za čišćenje plastike iz mora i konstruiranje pročišćivača za vodu. Djeca su tako u prilici osmisliti i ponuditi rješenje za očuvanje prirode koristeći STEM tehnologiju”, kaže Vrgoč.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ta je radionica dosad održana 11 puta, a samo je dio aktivnosti koje su u sklopu projekte STEM za sve napravljene. Održane su i brojne druge, poput onih za djecu u ruralnim područjima, po otocima i selima.

S partnerskim udrugama, Pozitivna Samobor provedene su radionice za mlade o korištenju tehnologije u biouzgoju, a s Centrom za psihološku podršku i razvoj Pričaj mi webinari za roditelje i odgajatelje na temu utjecaja ekranizacije i digitalizacije na razvoj djece.

S Hrvatskim savezom udruga dječje i cerebralne paralize organiziran je proljetni STEM kamp za djecu s teškoćama u razvoju. Usto, najavljuje Vrgoč, i po završetku projekta prostori Instituta, opremljeni VR tehnologijom i edukativnim robotima, bit će otvoreni za javnost, a nastavit će se razvijati postojeće programe i provoditi radionice, poput STEM u vrtiću, odgojno-obrazovnog programa za rano učenje robotike i programiranja.

Sustav na ‘popravni’
STEM područja bit će ključna za buduća zanimanja. “Procjenjuje se da će do 2025. čak 85 milijuna radnih mjesta biti ugašeno zbog povećane i ubrzane automatizacije poslovanja. Istovremeno, oko 97 milijuna novih radnih mjesta pojavit će se zbog nove podjele rada između ljudi, strojeva i algoritama.

Stoga je ključno u obrazovne sustave STEM uvesti u što ranijoj dobi, ali i poboljšati primjenu STEM predmeta u osnovnoj i srednjoj školi”, upozorava Vrgoč. Hrvatski obrazovni sustav hitno mora na “popravak” jer je dobro poznato da naši učenici ostvaruju loše rezultate u STEM području u odnosu na vršnjake iz Europe i svijeta.v