Disleksiji, jednoj od teškoća u učenju koja se prvenstveno očituje kod čitanja i sricanja, u javnosti se malo govori, no ekipa iz Splita otišla je korak dalje u poduzetništvu i osmislila besplatnu aplikaciju za djecu s disleksijom koja bi im mogla znatno olakšati život. Riječ je o fontu OmoType iz OmoLaba, laboratorija za vizualnu komunikaciju čiji je idejni začetnik i vlasnik Petar Reić, stručnjak za vizualne komunikacije, inženjer grafičke tehnologije i magistar novinarstva. Reić je osnovao OmoLab krajem 2017. s ciljem razvoja čitalačkih alata za osobe s disleksijom.

“Ideja je nastala prije otprilike pet godina kad je mojoj kćeri ustanovljena disleksija. Bio sam iznenađen koliko se u javnosti malo zna i govori o poremećaju koji pogađa oko deset posto populacije u Hrvatskoj”, govori nam Reić. Omo koncept nastao je, kaže, kao odgovor na informacijsku prezasićenost i neuspjelu komunikaciju, a zamišljen je kao prostor za razmišljanje, emocije i maštu.

“Usmjereni smo na bitno – individualne slobode, snagu zajedništva, osobna stanja, međuljudske odnose, potrebu za zabavom i dokolicom. Poseban fokus je na komunikacijski deprivilegirane”, ističe Reić te dodaje da je posebnost njihovih alata visoki stupanj prilagodbe individualnim potrebama. U suradnji s hrvatskim tipografom Markom Hrastovcem razvili su font sustav OmoType koji čine 52 različite inačice.

“Bitna obilježja disleksije su izrazito individualne manifestacije kojima postojeća rješenja nisu izlazila ususret. Font smo tretirali kao nešto dinamično i prilagodljivo jedinstvenim potrebama korisnika. Kako bismo olakšali upotrebu OmoType font sustava, ali i ponudili druge funkcionalnosti koje olakšavaju, poboljšavaju i potiču čitanje osobama s disleksijom, razvili smo mobilnu aplikaciju OmoReader u suradnji s digitalnom agencijom Locastic. Profesorica logopedije Nina Kupusović bila je stručna suradnica i voditeljica testiranja OmoType fonta, zatim Jovica Popović kao IT supervizor, dok je za projekte i ekonomsku održivost zadužen ekonomist Zoran Birimiša. To je ekipa koja čini jezgru OmoLaba”, navodi Reić.

Izlazak na europsko tržište

OmoType font sustav razvijen je slijedeći sva dostupna znanstvena istraživanja na temu čitljivosti fontova, a svaka faza razvoja posebno je testirana. Završno testiranje vodila je Nina Kupusović u suradnji s Udrugom za djecu i mlade s teškoćama pisanja i učenja Dyxy te Dječjom poliklinikom u Splitu. Font je tijekom razvoja ispitan na skupini od 15 djece sa smetnjama u čitanju u dobi od 10 do 14 godina. Testiranje je trajalo 3 mjeseca, a rezultati i pojašnjenja, koji su dostupni na njihovoj službenoj mrežnoj stranici, pokazali su da uz OmoType font djeca brže čitaju. Na osnovu isključivo vizualnih preferencija fontu su dali prosječnu ocjenu 3,54 – jedan je najmanja ocjena, a četiri najviša. Font ostavlja dovoljno prostora između slova, stoga su zrcalno slična slova različito oblikovana što omogućava djeci s disleksijom da ne miješaju, primjerice, slova b i d. “Font ima šest različitih debljina i četiri različita razmaka između slova, a razmak je ključan u prepoznavanju slova kod osoba s disleksijom. Tako roditelj, terapeut ili korisnik može procijeniti koji font najbolje odgovara djetetu kako bi rezultati bili što bolji”, objašnjava idejni začetnik aplikacije. Dakle, poboljšava se čitljivost, praćenje retka i sprječava se zamjena sličnih slova označavanjem ili deformacijom samo “problematičnih” slovnih znakova. Simetrično suprotna slova mogu se dodatno označiti kako bi se izbjegla konfuzija pri čitanju, što je moguće uz OmoReader aplikaciju. Što se tiče daljnjih znanstvenih istraživanja, okvir suradnje su, kaže Reić, dogovorili s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu. “U suradnji ERF-om želimo unaprjeđivati postojeće i razvijati nove alate koji olakšavaju čitanje, učenje i komunikaciju uopće”, ističe Reić.

Od samih početaka prati ih zaklada Reach for Change i njihov partner Tele2, čakovečka ACT Grupa, a odnedavno i ZICER – Zagrebački inovacijski centar. Zahvaljujući suradnji s Bulaja Nakladom i CARNETom, uz aplikaciju OmoReader besplatno su dostupne 232 e-knjige, od čega su 72 lektirna naslova. “Razgovaramo s nacionalnim i internacionalnim izdavačkim kućama i vjerojatno ćemo postići dogovor o partnerskom izlasku na europsko tržište”, najavio je Reić.

U Hrvatskoj zasada besplatno

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Početak poslovanja obilježila je, kaže naš sugovornik, svojevrsna klackalica, na kojoj su s jedne strane dostupna sredstva za početak i razvoj poslovanja, dok je s druge iznimno neučinkovita i nepotrebna birokracija s velikim opterećenjima i dvosmislenostima koje prate svakodnevno poslovanje. “Nedostaje jasan pravni i poslovni okvir što fokus s bitnog prečesto odvlači na nebitno te tako nepotrebno troši vrijeme i energiju”, kaže Reić, inače jedan od dobitnika potpore drugog natječaja programa “Pokreni nešto svoje” ACT grupe, namijenjenog poduzetnicima početnicima mikro poduzećima te njihovim poduzetničkim projektima u Hrvatskoj.

OmoLab je počeo ostvarivati prihode sredinom prošle godine, no još uvijek su, kaže direktor, u fazi da značajno više troše nego zarađuju. “U Hrvatskoj su OmoType font sustav i OmoReader aplikacija potpuno besplatni za osobnu upotrebu jer želimo u što kraćem roku okupiti bazu korisnika i na osnovu povratnih informacija nastaviti razvoj. Uz prodaju licenci za komercijalno korištenje OmoType font sustava, trenutačno naš najveći prihod dolazi od prodaje povezanih proizvoda – grafika, postera i majica jedinstvenog vizualnog jezika koji, osim financijske, imaju i ulogu stvaranja pozitivnog okružja za djecu s disleksijom”, objašnjava nam naš sugovornik. Reić je trenutačno jedini zaposlenik u OmoLabu, a s ostalim dionicima projekta surađuje kroz njihove udruge, obrte i tvrtke. Osim što je najavio otvaranje ureda u Zagrebu, od travnja planira i zapošljavanja.

“Imamo puno planova, sretan sam zbog suradnje s ERF-om, no još je prerano govoriti o konkretnim produktima. Cilj je u Hrvatskoj, kao svojevrsnom inkubatoru, razvijati komunikacijske alate te ih po validaciji plasirati na druga tržišta, prvenstveno anglofona”, zaključuje Petar Reić.