Kad god je riječ o pametnim gradovima, uputno je prvo ustanoviti što se uopće smatra pametnim gradom, jer koliko je rasprava, toliko je i definicija. Pitanje je može  li se grad koji ima plaćanje parkinga putem mobilne aplikacije smatrati pametnim, ili je ipak potrebno puno više. Prije svega vizija. Dalekosežna, napredna vizija, a odmah zatim strategija. U tom slučaju pojam koncepta pametnog grada podrazumijeva da je riječ o naprednom promišljanju o budućnosti zajednice.

Svaki grad koji svojim resursima i javnim uslugama efikasno upravlja koristeći napredna tehnološka, digitalna rješenja svoje je planove i smjernice razvoja ugradio u koncept pametnog grada. O važnosti takvog koncepta najbolje govore njegovi ciljevi. Jedan od najvažnijih je nastojanje da se građanima približe relevantne informacije i aktivno ih se uključiti u upravljanje njihovim gradom.

Pametna rješenja stvaraju mogućnost interakcije između gradske uprave i građana. No, osim toga veliki značaj pametnih rješenja je u tome što donose značajne uštede, omogućavaju efikasnije upravljanje proračunom, optimizaciju investiranja i brže donošenje odluka. U Hrvatskoj je sve više gradova koji su krenuli putem digitalne transformacije. Više od 40 naših gradova već razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja koja pridonose kvaliteti života i boljem standardu. Grad Pula među prvima je započeo s pametnim rješenjima kojima je pojeftinio, a povećao efikasnost gradske uprave. Zatim Grad Samobor koji je uveo pametni sustav Registar nekretnina, te Grad Bjelovar koji se obvezao postati prvi potpuno digitalizirani grad u Hrvatskoj i to već od slijedeće godine. Tu je i Grad Rab, primjer modernog i u tehnološkom smislu osviještenog, grada. 

Kako unovčiti podatke?
Pametno upravljanje podacima, može pridonijeti značajnom povećanju gradskih prihoda. Korištenje tehnologije tu najbolje dolazi do izražaja. Jer imati adekvatnu kontrolu i uspostaviti upravljanje nad prostorom za koji je odgovorna, važan je cilj za svaku jedinicu lokalne samouprave. Uzmimo primjer evidentiranja i ažuriranja matičnih podataka obveznika komunalnih i drugih naknada.

Godinama su se interne evidencije matičnih podataka u jedinicama lokalne samouprave prikupljale različitim metodama. Evidencija kućnih brojeva  na području većine gradova kao i karakteristike objekata (površina, namjena, zona,…) za koje se naplaćuju naknade, rezultat su naslijeđenih popisa iz prošlih vremena, ponekog terenskog uvida ili savjesti pojedinaca koji su samostalno prijavljivali istinite podatke o vlastitim objektima.

Locirati gdje se u prostoru nalaze objekti, koji kućni brojevi nisu zaduženi, kontrolirati zadužene površine, kontinuirano analizirati zaduženost, zone i naplatu na svakom kućnom broju ogroman je zadatak za sve koji su uključeni u operativu tih aktivnosti. Pogotovo ako to rade bez podrške digitalnih rješenja. Digitalizacijom se proces automatizira i ubrzava, a rezultati su točniji. Uz pomoć sustava LC PAP (Pametno Ažuriranje Podataka), koji su uveli neki naši gradovi, moguće je podatke grada uskladiti s podacima Državne geodetske uprave (DGU) kako bi se objekti jednoznačno identificirali i ustanovilo stvarno stanje, uklonili višestruko uneseni podaci (primjerice, Gajeva ulica ili Ulica Lj. Gaja), te uskladili oni iz DGU i ZIS-a (Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra).

Rezultati ovakvog sređivanja evidencija su pravednija naplata naknada, efikasno upravljanje podacima i povećanje gradskih prihoda. LC PAP inovativno je pametno IT rješenje koje je osmislila domaća tvrtka Libusoft Cicom iz Zagreba pomoću kojeg je moguće povezivanje svih ovih baza različitih institucija i međusobna razmjena i sinkronizacija. 

Problem 'pametnih otoka'
Ključna riječ je povezivanje. Jer za pravu "pamet" potrebna je sveobuhvatna strategija koja će ravnomjerno uključiti i povezati sve krajeve Hrvatske. Svi naši pametni gradovi su još uvijek "otoci", svojevrsni usamljeni i nesinkronizirani pokušaji proizišli iz dobrih ideja na lokalnoj razini. Nema puno smisla digitalna transformacija velikih gradova ako će manji izostati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jednako tako, važno je u inicijativu uključiti i širu javnost, a ne samo državna tijela, ministarstva i jedinice lokalne samouprave. U takvoj strategiji bi neka već iskušana rješenja našla širu primjenu i povezala sadašnje "pametne otoke" u sustav koji multiplicira postignuća manjih modela. Specifičnost digitalne transformacije uprave gradova u Hrvatskoj jest u tome što nije moguće koristiti internacionalna informatička rješenja: treba napraviti vlastita, uskladiva s hrvatskim zakonima i primjenjiva u hrvatskim poslovnim procedurama.

Uloga hrvatskih IT tvrtki i poduzetnika upravo je zato od esencijalne važnosti. Samo temeljito poznavanje prilika i potreba gradske uprave i građana može generirati adekvatna i primjenjiva rješenja. Trvtka poput Libusoft Cicoma koja je napredna IT rješenja razvijala za potrebe javnog sektora još dok se nisu nazivala pametnima jedna je od njih. 70% svih hrvatskih gradova koristi LC rješenja jer kao ishodište za razvoj proizvoda u fokus stavljaju potrebe korisnika, ali i građana kojima su benefiti tih rješenja u konačnici namijenjeni. Domaća pamet na djelu!