Pametna industrija u Europskoj uniji podrazumijeva 20 posto ukupne dodane vrijednosti EU i 30 milijuna zaposlenih.
Željeli smo lokalizirati ovu temu i razgovarati o Hrvatskoj kao zemlji pametne industrije, znanja i velikog broja talenata, stoga je važno udružiti realni i gospodarski sektor, stvoriti pametnu industriju koja će biti temelj zdravog gospodarskog rasta države, pogotovo nakon lockdowna, uslijed pandemije i potrebe za digitalnom transformacijom”, poručio je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika u čijoj je organizaciji prošlog utorka održana konferencija Smart industry: Pametnim industrijama do održivog hrvatskog gospodarstva.
Ispod prosjeka EU
Na konferenciji je održana panel rasprava na temu kako intenzivirati suradnju gospodarstva, sveučilišta i javne uprave. Sudionici su se na početku osvrnuli na Apsolonov Hrvatski digitalni indeks 2020. i Deloitteovo globalno istraživanje o tehnološkom vodstvu u 2020. godini.
Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Alen Host smatra da se trebamo uspoređivati i mjeriti sa zapadnim zemljama te kako bismo trebali napredovati u segmentu digitalnih i javnih usluga gdje smo ispod razine prosjeka EU.
Neven Vrček, profesor na Fakultetu organizacije i informatike pak smatra da je važno pratiti više indeksa, ne samo one tehnološke, kako bi se sagledao kontekst u kojem gospodarstvo djeluje, poput Doing Business.
“Digitalizacija uvjetuje povećanu razinu konkurencije na tržištu i kompanije će s time morati surađivati. Kod nas su te stvari išle s određenom odgodom, no ako se iz tog procesa izostaje, teško se ostaje konkurentnim na globalnoj sceni. A danas je sve globalna scena”, naglašava Vrček.
Host se osvrnuo na suradnju akademske zajednice s kompanijama i podsjetio da je upravo njegov fakultet prva sveučilišna sastavnica u Hrvatskoj koja ima akreditiran preddiplomski i diplomski online studij iz poslovne ekonomije, a pokrenuli su i aplikaciju za studente preko koje prate predavanja i šalju materijale.
Naveo je i izazove poput ugovora s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, potpisanog prije godinu i pol, koji je nastavnike podijelio pola na nastavu, pola na znanost, a pritom iz gospodarstva nitko ne traži suradnju. “Kada bismo mogli surađivati s gospodarstvom, da se to vidi u radnom vremenu, bilo bi drugačije jer je takva suradnja ključna”, istaknuo je Host te se osvrnuo na studente i kompanije koje bi trebale više ulagati u obrazovanje zaposlenika.
Na FOI-ju naglasak stavljaju na suradnje kroz manje projekte, te na studentsku praksu i zapošljavanje studenata koje spajaju s poslodavcima.
“Mala smo država s ograničenim kapacitetima, no zato se moramo pozicionirati tamo gdje je ‘špica’. Fakultet i akademska zajednica trebali bi tjesnije surađivati s gospodarstvom i pokušati reducirati regulatorni okvir, kako bismo stvarali odnos koji je važan za razvoj ljudskih resursa, ali i za generiranje inovacija. Inovativni dio događa se tamo gdje ima proizvodnje”, smatra Vrček.
Osnivač InfoDom Grupe Slavko Vidović kaže da postoje dvije paradigme koje se u Hrvatskoj rijetko koriste: reuse, odnosno ponovno korištenje podataka i sharing, odnosno dijeljenje, uz naglasak na važnost iskustva korisnika.
“U privatnom gospodarskom sektoru mora se pojačati istraživačka komponenta i potrebno je više prakse. Treba nam programiranje kroz vizije. Više vizionarskog stava i leadershipa, više eksperimentiranja, a manje projektiranja”, ističe Vidović.
Država ne potiče tržište
Član Uprave tvrtke Elektronički računi, Darko Gulija smatra da je destimulativno da sve što nastane na fakultetu pripada fakultetu.
“U Švedskoj potiču ljude da s projektima kroz diplomske i slične radove pokrenu startupe. Nedostaje i poticaja, a postoji i pitanje regulativnog pritiska. Smart industry nastaje tamo gdje tržište djeluje. Sve pokušamo zatvoriti u zakone i propise, a država ne potiče tržište nego osporava tvrtke”, istaknuo je Gulija. Dobre primjere iz Izraela gdje postoji takozvani “triple system” povezivanja, suradnja sektora i povezanost institucija naveo je Davorin Štetner, osnivač i predsjednik Kreator Grupe i predsjednik CRANE-a.
“Ne možemo uspjeti ako ide samo jedan, potrebna je suradnja, da kao mala država zajednički težimo uspjehu. U Izraelu smo vidjeli uspješne bivše studente, profesore, izvoznike, startupe, oni su primjer uspješne zemlje jer imaju jasan okvir, dok kod nas postoje strateški dokumenti koji su tek liste lijepih želja”, poručio je Štetner.
