Betakoronavirusi se obično nalaze među šišmišima i glodavcima, a kada prijeđu na ljude, mogu izazvati prehlade i respiratorne viruse poput SARS-CoV-2.
Šišmiši i ljuskavci nisu jedine divlje životinje koje prenose nove koronaviruse. Glodavci poput štakora, miševa i voluharica također mogu u sebi imati viruse koji u nekim slučajevima prijeđu na čovjeka.
Znanstvenici su kod šumskih voluharica (Myodes glareolus), pronašli široko rasprostranjeni i uobičajeni koronavirus koji su nazvali virus Grimso, prema mjestu otkrića.
Šišmiši i ljuskavci nisu jedine divlje životinje koje prenose nove koronaviruse. Glodavci poput štakora, miševa i voluharica također mogu u sebi imati viruse koji u nekim slučajevima prijeđu na čovjeka.
Znanstvenici su kod šumskih voluharica (Myodes glareolus), pronašli široko rasprostranjeni i uobičajeni koronavirus koji su nazvali virus Grimso, prema mjestu otkrića.
Za sada nije poznato je li novopronađeni virus na bilo koji način opasan za ljude. Ipak, ovo je dobar podsjetnik da je dobro pratiti viruse divljih životinja, posebno one koje prenose životinje koje žive u našoj neposrednoj blizini, piše Science Alert.
“Još uvijek ne znamo kakve bi potencijalne prijetnje virus Grimso mogao predstavljati javnom zdravlju. Međutim, na temelju naših opažanja i prethodnih koronavirusa identificiranih među voluharicama, smatramo da postoje dobri razlozi za daljnje praćenje koronavirusa među glodavcima u divljini”, rekao je virolog Åke Lundkvist sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.
Voluharice su jedni od najčešćih glodavaca u Europi. Često na njih nailazimo u divljini, a poznato je da znaju imati virus Puumala koji kod ljudi uzrokuje takozvanu mišju, odnosno hemoragijsku groznicu. Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata i kao “mišja groznica”, akutna je virusna bolest koja se manifestira vrućicom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega.
Voluharice se za vrijeme nevremena znaju skrivati u zgradama, što pak povećava rizik od pojave zaraze u našim kućanstvima.
Čak i prije nego što je počela pandemija covida-19, Lundkvist i njegovi kolege pratili su pojave bolesti među voluharicama, kako bi mogli bolje predvidjeli na koji način i kada se virus koje nose može prenijeti na ljude. S obzirom na neumoljiv tempo klimatskih promjena i uništavanja staništa, sve je veća vjerojatnost da ćemo u budućnosti imati više interakcija s voluharicama.
Švedski znanstvenici su između 2015. i 2017. promatrali 450 divljih voluharica koje prebivaju zapadno od Stockholma u mjestu koje se zove Grimso. Testirali su ih na na razna oboljenja i kod 3.4 posto uzorka otkrili novi betakoronavirus.
Betakoronavirusi se obično nalaze među šišmišima i glodavcima, a kada prijeđu na ljude, mogu izazvati prehlade i respiratorne viruse poput SARS-CoV-2.
Za sada virus pronađen kod voluharica nije prešao na ljude, no pandemija covida nas je naučila da je potreban pojačan nadzor bolesti divljih životinja kako bismo spriječili daljnje širenje. Tijekom tri godine istraživanja, znanstvenici u Švedskoj otkrili su nekoliko različitih virusnih sojeva virusa Grimso koji kruže među populacijama voluharica.
Štoviše, drugi blisko srodni koronavirusi široko su rasprostranjeni među voluharicama u drugim dijelovima Europe, poput Francuske, Njemačke i Poljske, što sugerira da su ta stvorenja prirodni nosioci ove vrste zaraze. Loš znak je vrlo divergentna priroda virusa Grimso, što ukazuje da se virus lako prilagođava novim domaćinima i staništima.
Različiti sojevi koji se nalaze u optjecaju mogu su izvorno potjecati od voluharica ili su mogli na njih prijeći s neke druge vrste.
“S obzirom na to da su voluharice jedna od najčešćih vrsta glodavaca u Švedskoj i Europi, naši rezultati pokazuju da bi virus Grimso mogao naširoko cirkulirati među voluharicama. To dodatno ukazuju na važnost nadzora koronavirusa kod sisavaca u divljini, posebno glodavaca”, navode znanstvenici u istraživanju.
No, nisu samo glodavci ti koji su podložni prenošenju koronavirusa. Zabilježeno je da je 40% divljih jelena na sjeveroistoku Sjedinjenih Država, koji su također u bliskom kontaktu s ljudskom civilizacijom, bilo je izloženo SARS-CoV-2.
Virus se proširio i među uzgajanim kunama, zbog čega je u jednom trenutku u Danskoj usmrćeno njih 11.000.
Ako u budućnosti dođe do pogoršanja klimatskih promjena i sve većeg uništavanja staništa divljih životinja, povećava se vjerojatnost pojave novih vrsta koronavirusa među ljudima.
Istraživanje naziva Discovery of a Novel Coronavirus in Swedish Bank Voles (Myodes glareolus) objavljeno je u časopisu Viruses, prenosi Index.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu