Dentalna medicina također već osjeća posljedice uzrokovane pandemijom koronavirusa, no zato je važno pronaći alternativne načine i pritom nastojati izvući najbolje iz vremena koje tek slijedi, a koje donosi i puno dobrih stvari i inovacija. Slično razmišlja i prof. dr. Tomislav Lauc, dr. dent. med. i ravnatelj poliklinike Apolonija u Zagrebu, koji je u travnju uveo prve virtualne stomatološke preglede u Hrvatskoj. U razgovoru za Poslovni dnevnik govori, između ostalog, o novim revolucionarnim istraživanjima vezanima uz starenje lica kod žena i muškaraca te mjerenju dobi.

Povijest današnje poliklinike Apolonija seže do 1971. godine kada je Vaša majka dr. Mira Jukić Lauc, nakon rada u klinikama u Švicarskoj otvorila privatnu ordinaciju u zagrebačkoj Ilici. Što je uslijedilo nakon toga i gdje ste se sve širili?

Nedugo nakon otvaranja njezine privatne ordinacije, u tadašnjoj SR Hrvatskoj bilo je zabranjeno otvarati nove ordinacije pa je niz godina bila jedna od malobrojnih privatnih praksi. Krajem devedesetih, zbog napredne radiološke dijagnostike koja je bila dio poslovanja, pojavila se potreba za pretvaranjem ordinacije u polikliniku. Tako je 1999. godine ordinacija transformirana u polikliniku kao ustanovu koja ima složenu strukturu prema zakonu o ustanovama s upravnim vijećem, stručnim vijećem, etičkim povjerenstvom, stručnim kolegijem, povjerenstvom za lijekove, povjerenstvom za kvalitetu itd. Apolonija se proširivala u nekoliko navrata, a sada sustav obuhvaća više lokacija u Zagrebu kao što su Varšavska 10 gdje su ambulante, Varšavska 7 gdje su Financije i računovodstvo, Ilica 19 gdje je prvi i vodeći hrvatski 3D dijagnostički laboratorij. 3D laboratoriji nalaze se i u Dubravi 171, Varaždinu, Osijeku i Splitu. Formirana je i LDMG grupa koja objedinjuje poslovanje nekoliko tvrtki za dentalnu medicinu, 3D dijagnostiku, naprednu IT tehnologiju u medicini, znanstvenu i stručnu publikaciju i konzultacijske usluge iz područja medicinske djelatnosti.

Koliko ljudi zapošljavate?

Ukupno je oko 30 stalno zaposlenih, a pacijente liječe specijalisti pojedinih stomatoloških grana. Kako bismo svojim pacijentima omogućili potpunu stomatološku skrb u jednoj ustanovi, po potrebi koristimo usluge vanjskih specijalista. Radi se o uvaženim stručnjacima iz različitih područja dentalne medicine koji su i sveučilišni nastavnici. U naš rad uključili smo i nekoliko međunarodno priznatih stručnjaka iz više zemalja koji se uključuju kod planiranja i provođenja najzahtjevnijih stomatoloških terapija, te surađujemo i s nekoliko bolnica i poliklinika u drugim europskim državama.

Jeste li orijentirani na dentalni turizam?

Nismo pristaše dentalnog turizma jer smatramo da ima ozbiljnih koncepcijskih manjkavosti u poštivanju pravila struke i provođenja najviših standarda dentalne medicine. Liječimo i pacijente i iz inozemstva, ali po potpuno drugom principu nego što je to kod dentalnog turizma. Oni dolaze isključivo preko preporuke svoje obitelji i prijatelja koji su bili kod nas. Naši radovi i zadovoljni pacijenti naša su najbolja reklama i prvenstveno način kako nam pacijenti dolaze. Kvaliteta i povjerenje ih dovodi k nama, a ne autobusi turističkih agencija.

Kako ocjenjujete svijest ljudi o estetici lica i zuba?

Estetika lica pa i zuba nesporno je na punoj višoj razini svijesti nego što je bila prije deset godina. Pacijenti najčešće vide te male estetske nepravilnosti koje ih dovode k nama, ali najčešće nisu svjesni zaista ortodontske nepravilnosti koje imaju. Tako da ne bih rekao da je ortodontska terapija trend nego je drugačiji način dolaska k ortodontu.Nekada su to bili samo roditelji koji su djecu vodili kod ortodonta prema vlastitoj samosvijesti ili prema uputi općeg stomatologa, a danas postoji puno više osobne motivacije za estetskim poboljšanjem. Slično je i s odraslim pacijentima koji osim što žele biti ljepši, još je jedna bitna i neizostavna uloga ortodoncije, a to je predimplantološka i predprotetska priprema. Postoje situacije kada se nikakva oralna rehabilitacija ne može napraviti dok se ortodontski pacijent ne pripremi. Također, s porastom duljine životnog vijeka i motivacije za boljom kvalitetom života veći je interes za uspostavom pravilnog zagriza, smanjenje oštećenja zuba, mišića i žvačnog sustava kao i za preventivne i rehabilitacijske postupke.

Bavili ste se, između ostalog, temom utvrđivanja dobi preko rengenskih slika zuba i istraživanjem o razlici starenja muškog i ženskog lica. Kako ste provodili istraživanje, što govore podaci i gdje se mogu koristiti?

Procjene dobi preko stomatoloških rengenskih snimaka nisu novost, koristi se osim u stomatologiji i u forenzici i do jučer vrlo aktualnim postupcima pri migracijskim kretanjima. Postoje brojne metode, hrvatski znanstvenici vrlo su cijenjeni u ovom području. -Naša istraživanja ukazala su da se mogu koristiti pojedini zubi s vrlo visokom točnošću za brzo utvrđivanje dobi. Važno je da se koriste snimke koje su dio medicinske dokumentacije, a u tim istraživanjima surađujemo s nekoliko vodećih svjetskih centara za istraživanje dentalne dobi. Istraživanje o starosti lica napravljeno je u sklopu velikog projekta Hrvatske biobanke koje je pokrenuo akademik Igor Rudan i koji vodi prof. Ozren Polašek, a provedeno je u suradnji s kolegama i znanstvenicima sa Sveučilišta u Beču. Trodimenzionalne snimke lica analizirane su vrlo naprednom metodom geometrijske morfometrije. Rezultati nam pokazuju da žene i muškarci do 50. godine stare jednakom brzinom, nakon čega se krivulja žena značajno mijenja i dovodi do njihovog bržeg starenja. Smatramo da je podloga za to hormonalna promjena, odnosno pad koncentracije estrogena. Učinak estrogena već se otprije zna: djelovanje na meka tkiva i smanjenje resorpcije kosti. Ovo je veliki i važan podatak za cijelu kozmetičku, dermatološku i farmaceutsku industriju. Oni sigurno znaju što će s ovim podacima. Također smo uveli postmenopauzalnu dob kao novo mjerenje dobi lica u znanstvenim istraživanjima.

Pokrenuli ste i prvu virtualnu konzultaciju s pacijentima?

Informatizacija je sad u velikom porastu, svi se tome moraju prilagoditi. Da, uveli smo prvo virtualne konzultacije s pacijentima, a najnovije i cjeloviti virtualni pregled pacijenta. Sve funkcionira preko više različitih platformi. Pacijenti surađuju i prihvaćaju takav način rada i komunikacije. Uz 3D sliku, fotografiju osmijeha koju nam pacijenti šalju i virtualni pregled zaista te prve korake terapije koje se odnose na pregled i planiranje, možemo obaviti veoma kvalitetno i na visokoj razini. Također smo unutar LDMG grupe formirali prvi hrvatski PAX sustav za dentalnu medicinu, koji je među prvima i u Europi. Naši zaposlenici i dalje rade i imaju svoje radne obveze koje provode od kuće. To se odnosi na niz virtualnih edukacija i usavršavanja svih zaposlenika, mislim da je sad idealna prilika za to.

Jeste li zadovoljni poslovnim rezultatima prošle godine? Kakva su očekivanja za ovu, s obzirom na posljedice i izazove i u dentalnoj medicini?

Poslovanje svih ordinacija dentalne medicine svedeno je na pet ili deset posto prethodnog opsega. Uspon Poliklinike je tako silom prilika prekinut, ali ono što je najbitnije u cijeloj situaciji je maksimalno se prilagoditi. Uspostavili smo siguran sustav i procedure u svrhu očuvanja zdravlja zaposlenika i pacijenata te stomatološke zaštite koja je ljudima neophodna. Također je važno pacijentima dati ispravne savjete o pojačanoj higijeni usne šupljine, lijekovima koje smiju konzumirati u slučaju boli ili upale, dezinfekciji svojih četkica i četkica ukućana. Naši zaposlenici i dalje rade i imaju svoje radne obveze koje provode od kuće. To se odnosi na niz virtualnih edukacija i usavršavanja svih zaposlenika, mislim da je sada idealna prilika za to.

Daljnji ciljevi i planovi?

Kratkoročno gledano postoji veliki broj pacijenata koji su u trenutnom statusu čekanja. Plan je kada se situacija stabilizira svima pružiti pravovremenu stomatološku zaštitu. Dugoročno gledano mislim da će nam ova situacija donijeti i pozitivne promjene i zasigurno će se ovakvi virtualni pregledi nastaviti i dalje. Mi se danas kao društvo, ali i kao ljudska vrsta nalazimo u vrlo zahtjevnim vremenima. Kada prođe pandemija, dočekat će nas urušena ekonomija koju će trebati ponovo izgraditi. No treba gledati izvan okvira. Sigurno je da će ova pandemija napraviti veliku štetu, ali sam siguran kada se bude promatralo na dužoj vremenskoj ljestvici ovo vrijeme bit će zabilježeno kao vrijeme velikih turbulencija koje je dovelo do ogromnih pozitivnih promjena. Svijet nakon korone više nikad neće biti isti. Ako smo mislili da je digitalni napredak dosad bio ubrzan, sada vidimo i uskoro ćemo još više vidjeti kako to može ići puno brže. Isto vrijedi u medicini i biomedicini. Doći će do velikog zamaha u svim područjima društva i gospodarstva. Bit ćemo svjedoci velikih promjena na bolje. Ovo vrijeme traži brzo prilagođavanje na novonastalu situaciju, trebat će sustavno raditi promjene. Zato vidim budućnost vrlo optimistički i trebamo biti sretni što ćemo živjeti u tako dinamičnom vremenu. Srušit će se puno paradigmi, započet će nove paradigme i nova razmišljanja, riješit ćemo se mnogih stvari koje su nas dosad opterećivale i usporavale. Imamo priliku krenuti brže, bolje i jače. Ovo podsjeća na velike evolucijske šokove koji su uvijek dovodili do preživljavanja i novog razvoja onih koji su se uspjeli bolje prilagoditi.