Tehnologija je već odavno zavladala poslovnim procesija i gotovo cjelokupnim društvom, a sada svjedočimo da ta tehnologija postaje sve pametnija uz pomoć umjetne inteligencije.

Industrijski i suradnički roboti sve su traženiji te će biti sve važnije da ti strojevi napreduju na načine koji povećavaju njihove tehničke mogućnosti, a time i razinu sigurnosti kada rade s ljudima. Sljedećih nekoliko godina bit će ključni za postizanje značajnih, inovativnih koraka s robotima.

Uskoro će roboti biti uveliko opremljeni ne samo vidom, što je već praksa kod mnogih robotskih sustava, već i sposobnošću da čuju, osjete okuse i mirise te dodiruju.

Kako pospješiti rad radnika koji rade sa suradničkim robotima, njihovu učinkovitost, ali i zadovoljstvo na poslu? Kako organizirati rad u poduzećima u industriji 4.0 na način da se u potpunosti postigne dobrobit na radnome mjestu?

Važnost projekata
Iako se po pitanju tehnologije i općenito globalne industrije Hrvatska baš nema puno s čim pohvaliti, činjenica je da ipak postoje niše gdje smo globalno konkurentni. Na tom je tragu platforma MindBot koja nastoji harmonizirati “suradnju i suživot” između robota i ljudi koji rade u njihovom okruženju.

Cilj europskog projekta MindBot je utvrditi metode i predložiti rješenja za promicanje dobrog mentalnog zdravlja radnika u industriji 4.0, osobito u malim i srednjim poduzećima koja u proizvodnju uvode ili već imaju suradničke robote (collaborative robots – koboti).

Ideja MindBota je osmisliti radna mjesta gdje se razina izazova i težina radnih zadataka podudaraju sa sposobnostima i vještinama radnika, kako bi se podržala motivacija i angažman radnika koji su u interakciji s kobotima.

U ovom projektu, vrijednom gotovo četiri milijuna eura, temeljem istraživanja koja obuhvaćaju procjenu mentalnog zdravlja radnika, kao i brojne analize radnog okružja i organizacije rada u malim i srednjim poduzećima, ali i kod velikih poslodavaca i korporacija, devet europskih partnera izradilo je prototip suradničkog robota prijatelja radniku – kobot MindBot, kao i smjernice za organizaciju rada u industriji 4.0. Hrvatski partneri u projektu su Sveučilište u Rijeci te Ministarstvo rada, mirovinskog sustva, obitelji i socijalne politike.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, istaknuo je važnost ovakvih projekata jer su oni dobar način razmjene znanja i iskustva, ali i stjecanja novih znanja. “Izuzetno smo aktivni u provedbi europskih projekata, poput MindBota, kojem je cilj očuvati dobro mentalno zdravlje radnika koji rade sa suradničkim robotima.

Dakle, prevenirati stres i anksioznost na radnome mjestu, te na taj način spriječiti neželjene posljedice. Time pospješujemo dobrobit radnika koji rade sa suradničkim robotima, čiji broj u Hrvatskoj u ovo digitalno doba značajno raste”, kazao nam je Opalić. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci fokusiran je u projektu na proučavanje dobrobiti ljudi, te ima veliko iskustvo u provođenju znanstvenih i stručnih projekta. Koordinatorica u Rijeci je profesorica Ingrid Brdar koja ističe da četvrta industrijska revolucija, koja traje zadnjih desetak godina, integrira digitalizaciju i automatizaciju u proizvodnju. 

Ljudske potrebe

“Sada već ulazimo u sljedeću fazu, odnosno Industriju 5.0, u kojoj će ljudi raditi zajedno s naprednom tehnologijom i robotima. Zaposlenik i njegova dobrobit dolaze u središte radnog procesa, a nove tehnologije ne koriste se samo za povećanje proizvodnje nego i za napredak društva. Tehnologija se danas jako brzo razvija, a istraživanje utjecaja te tehnologije na čovjeka i njegovu dobrobit ne prati ovaj razvoj. Digitalizacija mijenja naš život i ljudima treba vremena da se tome prilagode. Još ne znamo dovoljno niti o utjecaju interneta na naše fizičko i mentalno zdravlje, a već se razvija umjetna inteligencija. Ove promjene utječu na sva područja našeg života pa tako i na posao”, kaže profesorica Brdar.

Dodaje da se u tehnološkom razvoju robota sve veća pažnja pridaje interakciji čovjeka i robota. Puno se zna o tome kako tehnološki razviti napredne robote koji mogu surađivati s ljudima. Međutim, sada treba unaprijediti i način na koji se odvija ova suradnja. Roboti se moraju prilagoditi sposobnostima i potrebama čovjeka, što zahtijeva interdisciplinarni pristup koji pored tehničkih znanosti uključuje i psihologiju, neuroznanost, antropologiju i druge discipline.

“Tijekom radnog vremena, radnik ne može u potpunosti potisnuti svoje biološke i psihološke potrebe. On nema kontrolu nad robotom niti autonomiju da posao prilagodi trenutnim potrebama i mogućnostima. Na primjer, čovjek radi sporije kad je umoran ili nezainteresiran za posao, a robot radi ujednačenim tempom. Radnik ne može razgovarati s kolegama jer je cijelo radno vrijeme vezan uz svoje radno mjesto i robota. Kada posao postane monoton, javlja se dosada, pažnja se smanjuje i gubi interes, što negativno djeluje na dobrobit radnika. Ako dođe do pogreške u radu robota, radni proces se zaustavlja dok ne dođe tehničar i otkloni kvar. Radnik za to vrijeme besposleno čeka i zbog toga ne može ispuniti zadanu normu”, navodi Brdar.

Sada se razvijaju napredni roboti koji prate pokrete radnika i njegove izraze lica da bi tempo rada prilagodili radniku. Komunikacija robota s čovjek do sada se uglavnom odvijala putem svjetlosnih i zvučnih signala, a sada se sve više prilagođava ljudskoj komunikaciji. Sve ove promjene zahtijevaju i prilagodbu organizacije posla. Menadžment treba pažljivo planirati kako će napredne robote uvesti u organizaciju, objasniti radnicima kako će to utjecati na organizaciju i na njihov posao, odrediti kriterije za izbor zaposlenika koji će raditi s robotom i planirati njihovo usavršavanje.

Tri faze

U projektu MindBot razvili su nove metode i tehnologije na temelju kojih se mogu napraviti intervencije na radnom mjestu da se poveća dobrobit rdnika koji na proizvodnim linijama rade s kolaborativnim robotima. Provedba projektnih aktivnosti osmišljena je u tri faze kroz deset radnih paketa. Prva faza započela je izradom protokola za prikupljanje podataka od radnika, odobrenog od etičkih odbora svih partnera. Istodobno s izradom dokumenta Etičkih zahtjeva, započelo je kontaktiranje 80-ak srednjih i malih poslodavaca čiji proizvodni pogoni uključuju rad sa suradničkim robotima, kako bi se odabrala poduzeća u kojima će se provesti početna istraživanja.

Cilj je bio izraditi početnu procjenu mentalnog zdravlja radnika i kvalitete iskustva u radnom zadatku, te početnu analizu radne okoline i organizacijskih specifikacija. U drugoj fazi je izrađen prototip kobota s avatarom koji komunicira s radnikom.

U trećoj fazi se kobot testira u kontroliranim uvjetima u laboratoriju s volonterima. Za primjenu u radnoj sredini potrebno je platformu MindBot konfiguririrati u skladu s konkretnim proizvodnim procesom u određenom pogonu.