Poput registracijskih pločica i telefonskih brojeva, i regulatori interneta trebaju povećati broj adresa raspoloživih za otvaranje domena. U “računalnom jeziku” takve se adrese zovu IP adrese, a njihov je nedostatak već gotovo stvorio pravu zbrku i prebukiranost interneta zbog svakodnevnog povećanja ljudi koji se njime koriste.

Kako broj internetskih stranica eksponencijalno raste, političari u EU već upozoravaju na nesrazmjer koji se događa u broju novih već raspoloživih IP adresa. Zaključak je to konferencije ministara Europske unije u Nici. Upitna je tako mogućnost povećanja boja korisnika interneta u budućnosti upravo zbog naglog porasta objekata koji su stalno vezani uz web. Bez povećanja IP adresa i mogućnosti transmisije podataka nesrazmjer bi se mogao još dodatno povećati. Kako je pokazala prezentacija švicarskih istraživača u Nici, u 2008. godini u EU već postoji 1,2 milijarde prijenosnih računala i čak oko tri milijarde ljudi koji su priključeni na internet. Ako bi se kojim slučajem svi korisnici istovremeno priključili na internet, bilo bi, prema istraživanju, potrebno oko 3 bilijuna novih IP adresa. Kako kažu statistike u IANA-i, agenciji nadležnoj za IP adrese, koja je dio ICANN-a, agencije zadužene za dodjelu IP adresa, sudeći prema trenutačnoj ekspanziji, Europska unija bi 2010. ili 2011. godine mogla ostati bez raspoloživih brojeva. Prema tome, prelazak na novi IPv6 protokol očito je neizbježan, a u ostatku svijeta, između ostalog i u SAD-u, već je i započet. Ipak, taj proces sa sobom nosi i određene probleme. Prije svega ruteri (strojevi koji omogućavaju komunikaciju među računalima), moraju biti zamijenjeni. To i nije neka inovacija, ali uključuje dodatni trošak za telekomunikacijske operatere. Nadalje, i puno značajnije, prelazak na IPv6 protokol učinit će IP adrese mnogo osobnijima. Naime, danas isti kompjutor može imati više IP adresa, svaku za pojedinu vezu s internetom. To je glavni argument onih koji se protive promjeni protokola jer u uvom slučaju IP adresa nije osobna, a uvođenjem novog protokola to se mijenja. Taj je argument najčešći upravo među zakonodavcima u EU koji se žestoko protive uvođenju novog protokola. Kako kažu, ‘ako se adrese mijenjanju svakim pristupom internetu, neće moći biti povezane sa samo jednom osobom’. Postoji još jedan argument među protivnicima novog protokola. Bez obzira na sva lobiranja pred Europskim sudom za pravdu, IP adresa u EU regulativno nije priznata kao osobni podatak. Ako bi ona bila osobni podatak, tvrtke koje ju koriste za komercijalne svrhe više to ne bi mogle činiti. To pak čini rizik za trenutni način poslovanja. Ipak, situacija s novim protokolom trebala bi se u potpunosti promijeniti. Dramatični rast novih internetskih adresa ipak će dovesti do uvođenja jedinstvenog IP broja za svako računalo ili objekt koji egzistira na webu. Govoreći na skupu EuroActiv na konferenciji u Nici, Peter Hustinx iz europske agencije za superviziju podaktovnih protokola spomenuo je kako će u novom okružju IPv6 protokola praćenje računala na osobnom nivou porasti. “U mnogim situacijama IP adrese već jesu osobne i kad su fiksne i kada su dinamične, i to iz jednostavnog razloga što telekomunikacijski operatori imaju dovoljno podataka koji putuju webom pa ih lako povežu s osobom”, zaključio je Hustinx.