Ni najbržerastući hrvatski izvoznik, domaća IT industrija, više nije imuna na koronavirus. Inicijalno su u Kini mjere za obuzdavanje pandemije prvo oslabile najveće tehnološke kompanije iz SAD-a, i to gotovo isključivo one koji su tamo proizvodile hardver.

Sad, kad su se slične mjere proširile po zapadnim zemaljama, uvod u globalno slabljenje potražnje počele su osjećati čak i domaće IT tvrtke. Iako se o tome zasad nerado govori, u branši se priča i o prvim otkazima.

Anita Cvetić Oreščanin, koja jenedavno izabrana za članicu uprave najvećeg udruženja softverskih izvoznika u Hrvatskoj, CISEx-a, a usto je i članica uprave tvrtke Poslovna inteligencija, kaže da, kad uspoređuje situaciju s turizmom i prijevozničkom industrijom, tada IT u ovom trenutku nije najpogođeniji situacijom.

“Međutim, u nekim kompanijama se već bilježi i situacija s otkazivanjima ugovora i s otpuštanjima zaposlenika”, naglašava Cvetić Oreščanin. Dodaje da je u prva dva mjeseca dobar dio hrvatskih IT tvrtki bilježio iste trendove kao i proteklih godina. CISEx još nema potpune podatke za 2019. godinu, ali u 2018. hrvatske softverske tvrtke ostvarile su 12,5 milijardi kuna prihoda uz rast od 18 posto.

Od toga su u inozemstvu generirale prodaju od četiri milijarde kuna, što je porast u odnosu na godinu prije od 30 posto. Broj zaposlenih u domaćoj proizvodnji softvera u 2018. popeo se za 11 posto na 18.226 zaposlenika. Cvetić Oreščanin kaže da zasad očekuju da je i 2019. godina bila podjednako uspješna.

Međutim, procjenjuje da ti trendovi od 1. ožujka ove godine više ne vrijede. “Situacija s koronavirusom značajno mijenja sliku, tržišta se zatvaraju, prioriteti se mijenjaju, neki klijenti odustaju od inicijativa i ulaganja, tako da što će situacija s koronavirusom duže trajati, to će se kriza sve više prelijevati i na IT”, kaže Cvetić Oreščanin.

Goran Mrvoš, novoizabrani predsjednik HGK-ovog udruženja za IT i direktor tvrtke Infosit kaže da za njihovu industriju ovakav razvoj situacije ne može biti dobar unatoč činjenici što su neki segmenti, poput potražnje za uslugama u web trgovini, online kolaboraciji i online edukaciji zabilježili rast potražnje.

Mrvoš pojašnjava da je IT industrija vrlo raznolika te da, uz poslove koji se mogu odraditi online, postoje i oni koje nije moguće tako isporučiti, poput instalacija hardvera i određenih softvera. IT, usto, osjeti puls ostatka gospodarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Rizik ulaganja

“U IT-u sad vidimo da su projekti pauzirani, jer kompanije-naručitelji procjenjuju da im je prevelik rizik da ulažu u digitalizaciju, odnosno mnogim kompanijama digitalizacija sada više nije primarni fokus”, kaže Mrvoš. Kao primjer navodi turističku industriju iz sjeverne Italije.

Tamošnji su hotelijeri i drugi turistički igrači procijenili da ove godine neće imati ljetnu sezonu ili da će ona biti ograničena samo na lokalne goste pa su stopirali sve iole ozbiljnije IT projekte. Mrvoš pojašnjava da većina kompanija za investicije koristi sredstva koja tek planiraju zaraditi. Ne očekuje li se ta zarada, nema ni ulaganja u nove projekte.

“Moja tvrtka već osjeti posljedice takvih poteza, ne samo u Italiji već i na Bliskom Istoku gdje smo pregovarali s turističkim kompanijama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta. Sad su to stavili na pauzu dok ne vide razvoj situacije”, kaže Mrvoš.

Anita Cvetić Oreščanin iz CISEx-a kaže da je svima ovo nešto novo, jer u novijoj povijesti nije zabilježena pandemija ovakvih razmjera. Zato je, ističe, trenutačno domaća IT industrija fokusirana na zadržavanju postojećih projekata i poslova, očuvanje radnih mjesta i uvjeta, kao i osiguranje pozicija da u trenutku kad to bude moguće, da se nastavi s rastom.

Analitičari sve glasnije pričaju o usporavanju pa i padu IT tržišta diljem svijeta. Za SAD još nema procjena, ali u Kanadi IDC očekuje da će doći do pada IT tržišta u 2020. godini od pet posto. U Europi je IDC u ožujku objavio novu procjenu kretanja IT tržišta.

Prepolovio je stopu rasta s 2,8 posto na 1,4 posto. No, to je prije nego su najveća europska gospodarstva počela uvoditi mnogo strože mjere obuzdavanja širenja koronavirusa. Za Hrvatsku tih procjena zasad nema.

Manjkavost mjera

“CISEx je u kontaktu s našim članovima, kao i s ministarstvima, drugim udrugama i inicijativama kako bismo poduprli mjere koje će osigurati stabilnost poslovanja naše industrije, kao i stabilnost ukupnog gospodarstva te ukazujemo na manjkavosti mjera s konkretnim prijedlozima za njihovo unaprjeđenje”, kaže Cvetić Oreščanin.

Dodaje da je CISEx već ukazao na manjkavost mjera HZZ-a vezano uz minimalne plaće, gdje poslodavci moraju dokazati pad prihoda veći od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, da bi potporu mogli dobiti.

“Mnoge IT tvrtke, koje su prije rasle dvoznamenkasto u broju zaposlenika i prihodu, sada imaju pad prihoda 30-50 posto iz mjeseca u mjesec, ali ne u odnosu na prethodnu godinu. Kako su brzo rasli, mnogo su zapošljavali, neki su lani otvorili i 100 radnih mjesta, ali sad ne mogu koristiti tu mjeru za očuvanje radnih mjesta”, kaže Cvetić Oreščanin.

Goran Mrvoš, predsjednik HGK IT-a ulogu države vidi još aktivnijom. Navodi da se Hrvatska može voditi primjerima Britanije, SAD i Njemačke, gdje država daje bespovratna sredstva za prvu pomoć te raspisuje javne radove ili natječaje i tako stvara potražnju za proizvodima i uslugama.

To vidi kao model koji bi pomogao ne samo IT industriji već i glavnom ekonomskom cilju – transformaciji gospodarstva. “Takvi postupci države izravno utječu i na stvaranje novih i transformaciju postojećih industrija”, zaključuje Mrvoš.