Dok se APIS IT izvozu vlastitog rješenja za fiksalizaciju nada kroz partnersku mrežu IBM-a, stručnjaci iz branše smatraju da bi više pozornosti trebalo usmjeriti na Oracle i druge veće američke IT kompanije.

Kako zbog toga što Oracle aktivno pomaže hrvatske tvrtke-partnere u izvozu tako i stoga što je središnji sustav za fiksalizaciju, koji je napravio APIS IT, napravljen na Oracleovoj, a ne IBM-ovoj tehnologiji.Mario Mrljić, suvlasnik zagrebačke IT tvrtke Neos kaže da ih je Oracle, čiji su platinum partner, lani izravno preporučio najvećoj turskoj banci Isbanci. Navodi da su upravo zahvaljujući toj preporuci, napravili veliki izvozni posao u Tursku gdje su Isbanci prodali vlastiti sustav za analizu profitabilnosti temeljen na Oracle Exadata tehnologiji.

Inače,  na istoj je tehnologiji APIS IT izradio središnji sustav za fiskalizaciju u Hrvatskoj."Oracle nas kao partnera tako dobro podupire da nam pomaže i u kreiranju prodajnih prilika u što smo se prošli tjedan uvjerili u Dubaiju, gdje su nas na našu inicijativu povezali s nekim potencijalnim novim kupcima", kaže Mrljić iz Neosa.Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, koja je partner IBM-a kaže da se mnogo više oslanjaju na partnerstvo s drugom američkom kompanijom EMC-om. "Mi jesmo IBM-ov partner, ali praktično nam mnogo više znači to što smo partner EMC-a", naglašava  Oreščanin.Pojašnjava da su zahvaljujući EMC-u prodali tri svoja rješenja u Africi i Aziji Qatar telecomu.

Tvrtka Poslovna inteligencija tom je telekomu izvezla svoje softversko rješenje, a EMC mu je prodao hardver."Ključ uspjeha je bio u tome da smo doprli do vrlo visokih razina odlučivanja u EMC-u, znači do ljudi koji odlučuju o tržištima Bliskog istoka, Afrike i Azije gdje živi tri milijarde ljudi, a zatim i u tome što smo pronašli zajedničku korist gdje mi prodajemo svoj softver a oni svoj hardver", kaže Oreščanin.Navodi da su velike kompanije na lokalnoj, hrvatskoj razini fokusirane na rezultate prodaje u Hrvatskoj, a ne izvoz. Zbog toga je, kaže Oreščanin, bio potreban izravan kontakt s višim razinama odlučivanja u EMC-u. Za IBM kaže da ih je uvrstio u svoja dva prodajna kataloga i web portala: Global Partner Solutions i Smarter Planet.

"Tamo imamo izvješeno svoje rješenje i referencu, ali putem ta dva kanala nismo primili niti jedan upit", kaže Oreščanin.Iz IBM-a nam do zaključivanja broja nisu poslali komentar kako planiraju pomoći APIS IT-u u izvozu. IBM, naime, ima prodajne kataloge, radi konferencije, ima mrežu partnera u inozemstvu, izravnu prodaju po cijelom svijetu, brifinge za poslovnu zajednicu itd. Uz to, konzultira velike kompanije i državne institucije po svijetu.S druge strane, nema sumnje da IBM tvrtku APIS IT smatra važnim partnerom s obzirom da ju je globalno istaknuo kao referencu za projekt m-Vlade, odnosno transformacije elektroničke javne uprave u mobilnu.

Ivan Juras, analitičar IDC Adriaticsa kaže da najveće američke IT kompanije u Hrvatskoj znatno pomažu izvoz svojih hrvatskih partnera. No, među primjerima uglavnom navodi sve osim IBM-a. "Dobrih primjera ima niz od Microsofta preko SAP-a i Oraclea do Cisca", kaže Juras.Pojašnjava da je u posljednjih nekoliko godina Microsoft znatno pomogao Adacti i IN2 grupi u regionalnom širenju. Prije toga je pomogao Spanu. Njemački SAP je na sličan način vrata otvorio zagrebačkoj IT tvrtci B4B.Cisco je pak pomagao tvrtci Verso, koja mnogo radi po Kosovu i Albaniji. Štoviše, Verso je zahvaljujući poslovima u Turskoj tamo otvorio i svoja dva ureda.

Lokalno najuspješniji

Rekorder po kriznim prihodima

IBM je u proteklih pet kriznih godina u Hrvatskoj imao prihod od 1,11 milijardi kuna uz neto dobit od 189,3 milijuna kuna. Po tim je podacima rekorder po prihodima od hrvatskog tržišta među američkim IT kompanijama u razdoblju od 2009. do 2013. godine. Slijedi Hewlett-Packard, koji je u tom razdoblju imao prihod od 558,8 milijuna kuna i neto dobit 9,38 milijuna kuna. Na trećem je mjestu Oracle s petogodišnjim prihodom od 522,5 milijuna kuna i neto dobit od 443,1 tisuću kuna.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a