Na površinskim kopovima u Srbiji ne proizvodi se dovoljno lignita te je potreban uvoz po visokim cijenama što će dovesti do dodatnog zaduživanja Elektroprivrede Srbije (EPS) kako bi se nabavile potrebne količine tog energenta pred predstojeću zimsku sezonu, smatra stručna javnost.

Trebat će nove kredite
Sigurno je da će porasti i maloprodajna cijena lignita budući da se ugljen koristi kao ogrjev u značajnom broju srpskih kućanstava.

Vlada Srbije odobrila je EPS-u da do kraja 2023. uveze četiri milijuna tona ugljena, kako bi se osigurao neometani rad termoelektrana Nikola Tesla, koje pokrivaju 50 posto potreba za strujom u zemlji, jer Rudarski bazen Kolubara sada daje trećinu manje ugljena potrebnog za zimu.

Kolubarski kopovi, gdje se radi se u tri smjene, dnevno daju oko 62.000 tona ugljena, a najavljeno je da će se krajem ljeta kopati 80.000 tona, te je uvoz neizbježan. Za proizvodnju jednog megavatsata električne energije u prosjeku je potrebno 1,6 tona ugljena, a kako tvrde nadležni u EPS-u, u ovom trenutku jeftinije je uvoziti ugljen nego struju.

Ugovoren je uvoz 300.000 tona iz Pljevalja (Crna Gora) i 100.000 tona iz Banovića (BiH). Taj ugljen je nešto kvalitetniji od EPS-ovog, što će srpskoj kompaniji pomoći da podigne kvalitetu vlastitog ugljena i da smanji korištenje mazuta.

Računa se i na uvoz ugljena iz Bugarske i Rumunjske, ali je problem transport koji povećava troškove uvoza, a najavljena je mogućnost uvoza i s Kosova.

U kolubarskim rudnicima postoji pet kopova, a plan je da 2025. godine rade samo tri: Tamnava zapadno polje, Polje E, i novi kop Radljevo koji će osigurati dovoljno kvalitetnog ugljena.

Neodgovorno upravljanje, zbog kojeg teren na kopovima Kolubara nije na vrijeme pripremljen za vađenje ugljena u razdoblju dok je v.d. direktora EPS-a bio Milorad Grčić, tu kompaniju stajat će oko 280 do 300 milijuna eura. Toliko će, prema mišljenju energetskih stručnjaka, EPS platiti za uvoz nedostajućih količina lignita za proizvodnju električne energije tijekom sljedeće dvije zimske sezone.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Velimir Gavrilović, stručnjak za energetiku, kaže da će EPS zbog toga imati dodatne novčane troškove i možda biti prisiljen na nove bankarske kredite.

“U ovom trenutku cijena ugljena na tržištu visoka je iz nekoliko razloga. Prvi je taj što je nakon zabrane uvoza ruskog ugljena u zemlje EU cijena tog energenta porasla. Također, tu cijenu su povećale i najave Njemačke da će zbog sankcija Rusiji u većom mjeri proizvoditi struju iz ugljena. A nakon uvedenog embarga Moskvi to je sada deficitarna roba što automatski diže njenu cijenu”, objašnjava sugovornik beogradskog lista.

Struja će poskupjeti
Prema njegovim riječima, za EPS je daleko bolje da sada uvozi ugljen, bez obzira na visoku cijenu, nego da tijekom zime kupuje struju, što bi bilo znatno skuplje.

“EPS uvozi ugljen, a država mu neće dopustiti da te troškove anulira kroz povećanje maloprodajne cijene struje za potrošače. Do poskupljenja će ipak doći, ali ne u mjeri da bi EPS pokrio troškove zbog neplaniranog uvoza ugljena”, objašnjava Velimir Gavrilović.