Prijedlog Saveza samostalnih sindikata Beograda (SSSB) da majke koje imaju troje i više djece i najmanje 15 godina radnog staža ubuduće primaju nacionalnu penziju na dugom je štapu.

Ne zbog toga što nema volje da se na ovaj način poveća natalitet i pomogne i sadašnjim i budućim majkama, već kako je sindikatu objašnjeno u Ministarstvu rada, zbog činjenice da takav prijedlog podrazumijeva izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Mirovina veća 10 posto
U skladu s postojećim Zakonom o PIO, žena ne može po osnovu rođenja troje i više djece ići ranije u penziju, već joj se u poseban staž uračunava vrijeme u trajanju od dvije godine.

Također, uračunava joj se u posebni staž vrijeme u trajanju od šest mjeseci za rođenje jednog djeteta, odnosno godinu dana ako ima dvoje djece, s tim što se ova odredba primjenjuje od 2032. Penzijski zakon predviđa da ove majke ne mogu kraće raditi, ali mogu računati s većim iznosom na čeku ako do 2032. ne bude nikakvih izmjena.

Poseban staž na koji majke imaju pravo ne može biti uvjet za ostvarivanje prava na raniju penziju, već samo doprinosi uvećanju iznosa ne čeku.

Nijedna žena koja sada ima troje djece neće stjecanjem uvjeta za penziju moći računati na ove dvije godine kao uvjet da se ranije umirovi, već samo kao šansu za nešto veća primanja. Njima će biti veći koeficijent koji se kada steknu uvjet za penziju obračunava na kraju i koji preračunato znači kao da je žena radila duže dvije godine. Upravo će joj taj viši koeficijent donijeti i veću penziju.

Primjerice, obračunava joj se umjesto 35 godina staža – 37. Isto važi po sadašnjem zakonu i za majke s petoro djece. Računica pokazuje da ako se ženi s troje djece na osnovu 20 godina radnog staža utvrdi penzija od 40.000 dinara poseban staž u trajanju od dvije godine će joj povećati penziju za 10 posto.

Žena s dvoje djece na isti broj godina staža dobila bi povećanje od pet posto ali i to od 2032. Dragan Todorović, predsjednik SSSB-a izjavio je za “Politiku” da će se rasprava za dodjeljivanje nacionalnih penzija majkama proširiti i na civilni sektor, ali i nadležna ministarstva odmah po formiranju vlade.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ideja je da se dobije širi konsenzus i da se ovo pitanje nađe i u vladi i pred poslanicima u skupštini. Mi se nismo bavili financijskim efektima tog zakona – navodi on. Dodaje da će se ići i na prijedlog da se izmjeni i Zakon o radu.

Tu prije svega mislimo na to koliko bi za majke trebao trajati radni tjedan. Kao za sve ili manje. Prijedlog će biti da radni tjedan za njih traje četiri dana ili 32 sata s tim što bi se majkama ostavila mogućnost da same odluče hoće li smanjiti radni dan za neki sat, ili će samo uzeti jedan dan u tjednu da završe sve obaveze oko djece, a da se pri tome kao zaposlene žene ne osjećaju krivima što završavaju privatne obaveze dok njihove kolege rade – napominje Todorović.

S 11 na 9,5% BDP-a
Nije ugodno kada majka s troje djece treba pitati smije li ranije otići s posla, jer joj je dijete bolesno a neko drugi na to nema pravo. Da se majke ne bi našle u neugodnoj situaciji potrebno je izmijeniti i ovaj zakon. Cilj je da nas ima što više, a ne što manje i zato ženama svakako treba pomoći – naglašava Todorović.

Kako će ovaj prijedlog proći kod onih kod kojih su financije tek će se vidjeti. Ostaje i da se riješi pitanje iz kojih prihoda bi se ove penzije pokrivale. Da li od plaća doprinosa za PIO ili ne.

Kako stvari sada stoje učešće penzija u BDP je palo s 11 na 9,5 posto kako je tražio svojevremeno MMF, a što je još važnije kasa penzijskog fonda se već duže vrijeme velikim djelom puni od uplaćenih doprinosa što je do samo prije koju godinu bilo nezamislivo. Tada se iz budžeta za isplatu primanja ovoj milijunskoj populaciji izdvajalo i do 48 posto sredstava.